Nalazite se
Članak
Objavljeno: 31.08.2021. 14:16

COOL PRIČA 

AI centar Lipik za praktičnu AI edukaciju

Posjetili smo AI centar Lipik koji priprema polaznike za konkretnu primjenu umjetne inteligencije.

AI centar Lipik za praktičnu AI edukaciju

Povodom jedne od najuzbudljivijih hi-tech priča ovog ljeta, povezanih s razvojem novih tehnoloških čudesa u Hrvatskoj, odjurili smo do Lipika. Grad poznat po izvorima mineralne vode Studenac i velikoj tradiciji uzgoja lipicanaca, kao i staklane koja je lijevala stakla za novu Rimčevu Neveru.

No izgleda da se u ovom malenom gradu ne šale jer su po povlačenju EU sredstava u samom vrhu države i tu misle ostati, no novac mudro usmjeravaju na konkretne projekte koji otvaraju radna mjesta koja će otvoriti još radnih mjesta. Jednostavno, ali opet možda i nije za svakoga, već samo za one koji razmišljaju out-of-the-box.

Lipik_347

U vrućem ljetnom danu u dolini rječice Pakre, u prostorima novouređenog AI edukacijskog centra vidjeli smo neobičnu užurbanost. Na svojim edukacijsko-radnim mjestima nalazili su se polaznici prve generacije programera za umjetnu inteligenciju. Šestomjesečna edukacija održava se u računalima potpuno opremljenim prostorima, uz podršku renomiranih profesora, poligonom za autonomnu vožnju i ogromnim ambicioznim planovima ispred AI centra Lipik.

Ambiciozni planovi i hrabre ideje

Prostor je iznimno dobro opremljen. Svaki polaznik ima osobno računalo ili laptop, učionica ima projektor i pametnu ploču, a odmah do učionice nalazi se hangar u kojemu je složen poligon za autonomnu vožnju, prema direktoru razvojne agencije Dejanu Iličiću i ekipi okupljenoj oko AI centra, ovo je samo početak.

Već je u procesu nabavka nove opreme koja će biti puno bolja za treniranje neuronskih mreža, a puno se razmišlja o povezivanju AI centra s gospodarstvom, nastavku priče kroz poduzetnički inkubator, a kao kruna svega i kampusu umjetne inteligencije za koji već postoji 3D vizualizacija i idejno rješenje.

Lipik_410

Rad u timovima: Jedno od područja na kojima polaznici surađuju je autonomna vožnja

Ovakvi modeli edukacije, smješteni u pitoresknim gradovima širom Hrvatske, zapravo su genijalna formula kako vratiti mlade ljude u mala mjesta i to jako brzo jer su tvrtke kojima trebaju specijalistički educirani kadrovi spremne to pratiti u novcu ali i drugoj pomoći, naravno, ako im takvi centri isporučuju kvalitetni kadar, a stvara se i velika količina malih start-upova od kojih, naravno, mnogi neće uspjeti, ali će ostati znanje koje će se pretočiti u neke druge nove timove ili tvrtke.

Novska, o čijem smo centru za edukaciju za potrebe industrije video igara pričali prošlo ljeto, i Lipik o kojemu pričamo sada, vrlo su dobri pioniri onoga što bi Hrvatska mogla postati u samo nekoliko godina. Mala zemlja za veeeeliki hi-tech business.

Lipik_442

Moderna učionica: Polaznici imaju vrhunske uvjete i odmah mogu raditi na svojim AI projektima

Velike ideje iza projekta

AI Lipik možda ima velike snove za svoj razvoj, ali ima već i prvu generaciju polaznika koja uskoro završava svoju 6-mjesečnu edukaciju. Nova generacija polaznika bit će još i bolja s obzirom na to da će bazen za selekciju budućih polaznika biti puno veći od čak nekoliko stotina prijavljenih. Kako je sve to zapravo krenulo i kamo ide, otkrit će razgovor sa idejnim „krivcem“ za ovaj kreativni uragan koji je zadesio Lipik.

Razgovarali smo, naime, s direktorom razvojne agencije LIRA, grada Lipika Dejanom Iličićem koji je kreirao ideju i okupio sve potrebne sastojke da se dogodi ovakav projekt.

Dejane, kako je sve to počelo s umjetnom inteligencijom u malom slavonskom gradu kao što je Lipik, što je bila ta „iskra“ koja je zapalila tu priču i zašto baš sada?

 Kako je počela korona, svi su u prvom valu epidemije bili poslani kući. Glavni urednik gradskih novina i ja jedini smo bili u Lipičkoj razvojnoj agenciji i to je bila odlična prilika za istraživanje kako napraviti dobre strateške planove za grad. Proučavao sam trendove u svijetu, posebno Kini i Americi, pročitao sam par knjiga o umjetnoj inteligenciji koje sam naručio s Amazona i odluka je bila da se fokusiramo na umjetnu inteligenciju koja je sada u strateškim dokumentima EU-a.

Kako sam ja završio FER, proveo sam 14 godina u Zagrebu gdje sam imao i svoju tvrtku, što mi je bilo odlično iskustvo pa mi ni nova tehnologija nije strana, dapače. Na poziv gradonačelnika sam odlučio 2013. doći u Lipik i pomoći svojim iskustvom rada na konkretnim projektima. Vraćali smo ljude u Lipik, posebno mlade i školovane.

Pa kako se to vraćaju školovani ljudi u mali grad kao što je Lipik? Nije li to malo utopistički, kada se uglavnom ljudi iseljavaju prema većim urbanim centrima?

Osnovali smo razvojnu agenciju LIRA upravo s ciljem da privučemo projekte, investitore i naravno novce Europskih fondova. Bio sam prvi zaposleni u njoj, a dogovor je bio da ja biram ljude i suradnike. Naučio sam kroz vlastiti posao do sada da posao radi tim, a ne pojedinac. Cilj je bio napraviti konkretne razvojne projekte koji otvaraju nova radna mjesta.Vrlo smo efikasni u korištenju sredstava europskih fondova, primjerice 2017. smo bili prvi po glavi stanovnika prema metodologiji izračuna Ministarstva financija, 2018. godine treći, a 2019 drugi.

Za ovu godinu još nisu izašli podatci, ali s obzirom na projekte koji se trenutno realiziraju, očekujemo slične podatke.

Image16

  AI Centar Lipik: U pitorseknoj slavonskoj dolini raste projekt edukacije za umjetnu inteligenciju na koji će se nadovezati poduzetnički inkubator, a u planu je i kampus

OK, to sa EU novcima je prilično jasno, no ajmo sada na polaznike vaše AI edukacije. Dakle, 30.9. završava prva generacija polaznika. Što nakon toga, koja je ideja tog projekta za iduće godine?

Već je 15.7. izašao novi poziv za upis druge generacije, iako je i prije službenog poziva došlo već nekoliko stotina prijava. Sad smo imali 20 polaznika, no dvoje dodatno upisujemo iz Lipika bez obzira na to jesu li zadovoljili uvjete, kako bi jačali lokalne kompetencije s obzirom na to da je grad Lipik domaćin.

Mislim da se zbog toga nitko ne bi trebao ljutiti. Ideja je da do 2022. imamo 60 ljudi u generaciji, ali da imamo prvi dio za sve polaznike sa zajedničkim gradivom, a onda ih podijeliti u grupe po 20, ovisno o njihovom usmjerenju. Sada već imaju konkretne praktične zadatke na kojima rade jer je cilj da budu odmah zapošljivi.

Oni rade na konkretnim proizvodima s gostujućim profesorima. Profesor Hrvoje Kukina je naš stalni predavač, te dodatno dvije osobe iz gospodarstva od kojih jedan pokriva NLP, a drugi je zadužen za autonomnu vožnju, a dva profesora s FERIT-a pokrivaju područje autonomne vožnje jer su oni izuzetno dobro povezani s industrijom koja se time bavi.

Mislite li se povezati s nekim sveučilištem kako bi dobili s time i dostupne programe, profesore i gostujuće predavače, a možda i širu međunarodnu suradnju?

Tražimo partnera, sveučilište ili veleučilište, tko će već mudro prepoznati ovu jedinstvenu priliku i spreman je otvoriti svoju depadansu u Lipiku. To može biti i privatni gospodarski subjekt, ali da osigura razvoj isključivo umjetne inteligencije i budućih srodnih tehnologija jer se baš na to želimo fokusirati.

Mi želimo osigurati kadar gospodarstvu kroz kvalitetno školovanje verificirano upravo od onih koji naše kadrove trebaju. Mi smo naš program dali hrvatskoj udruzi CroAI na uvid i oni su nam dali puno sugestija. Puno nam pomaže njihov tajnik Jan Štedul s kojim smo u svakodnevnom kontaktu. Dogovorili smo buduće partnerstvo s inkubatorom BIRD i mnogim drugima, a razgovaramo s Institutom Jožeš Štefan iz Ljubljane da budemo uključeni u jedan zajednički EU projekt povezan s Umjetnom inteligencijom.

Kako ste došli do toliko kontakata u tako malo vremena?

Svakodnevnim radom i sastancima sa svakim tko je zainteresiran za našu ideju. Primjerice, sudjelovali smo na konferenciji gradova u Opatiji i nastupali među prvima. Zanimljivo je bilo gledati kako gradonačelnici 4 najveća hrvatska grada sjede u prvom redu, a pred njima mali Lipik prezentira među prvima svoju viziju razvoja, naše predavanje je bilo odmah iza grada Madrida.

Kako razvijate suradnju s drugim gradovima koji imaju slične ideje? Jeste li konkurencija ili koristite svoju različitost?

Sad ćemo potpisati sporazum sa novskim inkubatorom koji se bavi gamingom, odnosno industrijom video igara i koji je razvio sličan model kao i mi, gdje nam je njihov direktor Mario Čelan puno pomagao savjetima kako da izbjegnemo njihove dječje bolesti, te da se možda povežemo s centrom iz Daruvara koji bi bio idealan radi blizine, a koji ima odličnu srednju tehničku školu koja radi na robotici.

Nismo si konkurencija nego se odlično nadopunjujemo. Mi radimo mozak, a oni tijelo, grad Novska, odnosno njihov inkubator PISMO, radi VR, video igre i gemifikaciju. Svi smo jako blizu i to je prednost jer će nas povezati uskoro i međunarodna magistralna cesta koja povezuje BiH i Mađarsku. Mogli bi biti, kako vole obično reći za ovakve situacije, Silicijska dolina, no možda ipak bolje reći da želimo biti Kvantna dolina.

Naš profesor Hrvoje Kukina, naime, radi u Beču doktorat na temu Kvatna umjetna inteligencija pa nam je to sada zanimljivi fokus na kojemu možemo graditi dalje naš program.

Na toj konferenciji gradova u prezentaciji Splita, profesor i gradonačelnik Splita, Ivica Puljak, kaže na panelu da njegova kćer studira „Kvantum machine learning“, ja sam mu na to rekao u šali da se može školovati sada u Lipiku, na što se naravno nasmijao, ali tada je shvatio da bi mogli nešto surađivati jer imamo što za ponuditi.

Lipik_062

 Predznanje programiranja je potrebno za svladavanja edukacije, a znanje će se definitivno produbiti na intenzivnom teorijsko-praktičnom programu

Vratimo se opet na program i polaznike. Dakle, 22 ljudi završava kao prva generacija, jesu li oni zapošljivi odmah po završetku školovanja?

Većinom. Par polaznika je možda prošlo kvalifikacijski test bez potrebnog iskustva. Test je bio tipa na FER-u, točan odgovor dva boda, za pogrešan minus jedan. Možda se njih par srećom upisalo i sada ćemo još više podignuti kriterije kroz nekoliko nivoa selekcije, no to su sada lijepe brige s obzirom na broj prijavljenih i vjerojatno veće vjerojatnosti upisa onih koji imaju već neku podlogu i kasnije imaju veći potencijal postati.

Ideja je da polaznici imaju završni rad i prezentaciju kad završe školovanje? Kako će im to pomoći da kapitaliziraju to svoje školovanje?

Već smo ih usmjerili da rade na svojim konkretnim proizvodima. Želja nam je da otvore svoj start-up u Lipiku. Imamo za to spremnu zgradu za 30 ljudi. Svaki će start-up imati priliku dobiti financiranje 200.000 kn kroz dvije godine ako zadovolje kriterije poslovanja u području AI-a i naravno, ostanu u gradu Lipiku.

Imamo dogovor s poznatom industrijom stakla Lipik koja radi specijalna stakla čak i za Rimčevu Neveru, da njihov restoran kojeg je nekad koristilo 3000 ljudi pretvorimo u veliki tehnološki centar.

Kako je bilo nagovoriti profesora Kukina da se doseli iz Zagreba u Lipik? Je li to neka dobra energija grada ili nešto drugo?

Bilo je dovoljno 10 minuta. Sjeli smo i dogovorili se sve. Mislim da je on jedan od onih ljudi koji ne želi raditi u privatnom sektoru, a da ga veliki sustavi na fakultetima ograničavaju. Ovdje ima otvorene ruke. Naša vizija što sanjamo i želimo u 7 godina napraviti u Lipiku ga je vjerojatno privukla, kao što će, nadamo se, privući i druge profesore i predavače.

Lipik_493

Polaznici ne nose, osim za naš fotosešn, laptope u prirodu, ali zato mogu uživati u brojnim ljepotama na okolnim brdima i šumama.

Što je zapravo osposobljavanje za programera umjetne inteligencije?

Edukacija se sastoji od šest mjeseci teorijskih i praktičnih edukacija. Polaznici nastavu imaju pet dana u tjednu po osam sati, što u konačnici donosi 1000 sati osposobljavanja kroz koje će se naučiti programiranje na području umjetne inteligencije.

Svi polaznici radit će i na razvoju svoga proizvoda kojega treba prezentirati na kraju osposobljavanja. Polaznicima centar pomaže u pronalasku smještaja. Svaki polaznik dobiva iznos minimalne hrvatske plaće i troškove prijevoza u suradnji s HZZO-om.

Od potrebnih predznanja dobro bi bilo poznavati Pyhton, R i Matlab, imati matematičko predznanje u linearnoj algebri, vjerojatnosti i statistici. Izvedbeni plan rada prolazi od Osnova Pythona, preko računalnog vida, strojnog učenja, metoda i algoritama, obrade prirodnog jezika, Chatbot i mailbota, neuronskih mreža, dubokog učenja, prepoznavanja lica i strojnoga prevođenja jezika, biblioteka za strojno i duboko učenje, kao što su scikit learn, TensorFlow, Keras, PyTorch i mnogo drugih komponenti koji tvore pojam umjetna inteligencija.

Lipik_426

Poligon: u hali kraj učionice složen je za vježbanje autonomne vožnje

Voditelji edukacije

Alfa i omega same edukacije u AI centru je profesor Hrvoje Kukina, koji je svoju stalnu zagrebačku adresu zamijenio sa životom u Lipiku te koji je trenutno na doktoratu u Beču s temom Kvantum Artificial Intelligence.

Nama je opisao kako izgleda uobičajeni dan polaznika te kako zasada teče cijela edukacija.

„Krećemo ujutro, od 8 do 9 se nađemo u AI centru. Popije se kava i dogovorimo se što će se raditi. Dođemo u učionicu, ja prikazujem prezentaciju koja je predviđena za taj dan, krenemo s predavanjem. Prije je to trajalo dva do tri sata, kada je trajao taj prvi dio programa koji se bazirao na teoriji.

Nakon toga su išle vježbe gdje su polaznici dobili zadatke koje su trebali riješiti do kraja dana, za četiri sata i uz pomoć profesora i ostalih kolega.

Predavanja nam sada u drugoj fazi traju kraće, do sat i pol maksimalno. Nakon toga su oni slobodni raditi na svojim projektima u timovima kako su posloženi i to traje do kraja dana. Ne postoji neko vremensko ograničenje“, pojasnio nam je profesor Kukina te dodao: „AI program kreće s osnovama Pythona, pa se radi na računalnom vidu, strojnom učenju, metodama i algoritmima strojnog učenja. Ide se i prema primjenama u vidu chatbota, neuronskih mreža, dubokog učenja, prepoznavanja lica i strojnog prevođenja jezika i ostalom.“

Kukina-profesor

Hrvoje Kukina: Glavni predavač na AI edukaciji, inače doktorant  na temu Kvatntum Artificial Inteligence u Beču

U Edukacijskom centru pokušala se kopirati situacija u pravim tvrtkama s osmosatnim radnim vremenom, pauzom za ručak i sastancima. Kada se sve zbroji, polaznici će kroz edukaciju dobiti 1000 sati nastave i vježbi, što je zasada jedinstveno u Hrvatskoj.

„Kroz tih pola godine mi smo dosegli nivo znanja koji profesori dostignu kroz par semestara na fakultetima. Polaznici su stigli sa znanjem programiranja u Javi, C++ i drugim jezicima, ne Pyhtonu. O AI-u nisu znali toliko, ali nakon par tjedana znanje je počelo eksponencijalno rasti i sada su već u stanju napraviti proizvod kao što je chatbot, model automobila koji sam vozi i slične AI projekte.

Za projekte poput autonomne vožnje polaznici su koristili gotove neuronske mreže, ali ih je trebalo preprogramirati za potrebe i poligon koji su imali. Od toga su napravili i data set. Postoji isto tako dosta zamisli od korisnika, poput drona koji leti i klasificira ljude koji se utapaju, pametne naočale koje će slabovidnim osobama govoriti gdje su predmeti za zaobilaženje. Projekata ima dosta“, zaključio je Hrvoje Kukina.

Polaznici su morali pisati prijamni ispit, budući da ima znatno veći broj prijava od broja slobodnih mjesta, a kriteriji će se doraditi za drugu generaciju, od koje se puno očekuje.

Osim Hrvoja, na edukaciji rade gostujući predavači: izv. prof. dr. sc Mario Vranješ, predsjednik Katedre za multimedijalne sustave i digitalnu televiziju s FERIT-a; izv. prof. dr. sc. Ratko Grbić s Katedre za automatiku i robotiku na FERIT-u; mag. ing. comp Matteo Brisinello, Team Leader u Institutu RT-RK u kojem se bavi razvojem softwarea za autonomnu vožnju te Ivan Židov iz tvrtke TalengLyft koji radi kao Data Scientist.

Što osmišljavaju polaznici?

Polaznici AI edukacije dolaze iz doslovno cijele Hrvatske, od Dubrovnika, Metkovića, Požege, Virovitice i mnogih drugih gradova. Većinom se radi o muškim kandidatima, a među 22 polaznika tri su polaznice.Božo Lopižić stigao je u Lipik iz Dubrovnika prijavom preko Dubrovačke razvojne agencije. Ovaj student računarstva opisao je iskustvo s edukacije.

Bozo

  Božo Lopižić: Student računarstva iz Dubrovnika smišlja projekte poput Fake News AI websitea

„Ovo je jako dobro složeno, prva smo generacija i ima jako puno potencijala i mislim da je jako vrijedno iskustvo. Osobno sam nadogradio sve to gradivo vezano za strojno učenje, umjetnu inteligenciju i duboke mreže, dok sam programiranje već donio ovdje. Imam nekoliko ideja. Jedna je bila Fake News website koji je automatski generiran od strane duboke mreže.

Bit će zanimljivo vidjeti što nam vraća mreža, međutim, za to nisam siguran da ćemo moći pokrenuti na ovim strojevima. Neki proof of concept ćemo moći napraviti. Druga je ideja text to voice sinteza. Postoji mreža od 80 riječi izgovorenih od čovjeka i mreža je sposobna generirati njegov glas u potpunosti, nešto kao Deep fake glas.

Moglo bi se iskoristiti u call centrima.

“Matej Pavić iz Požege programerska je predznanja stekao u srednjoj školi i na FERIT-u. „Preko studentskog ugovora sam radio u tvrtki Atos pa sam se preko njihovih radionica već upoznao s Internet of Things. Preko IoT-a sam došao dalje do umjetne inteligencije. Najviše mi je legao computer vision, a NLP nekako zasada nije moje područje“, rekao nam je Matej.

Matej-pozega

 Matej Pavić: Oduševio se computer visionom i sudjelovao je u projektiranju poligona za autonomnu vožnju

Centar je opremljen Jet Racer modelima automobila koji imaju na sebi Jetson Nano mikroračunalo. Nvidijini autići imaju dovoljno jaku grafičku karticu koja može preuzeti procese za modele treniranja i za funkciju.„Može se trenirati computer vision, prepoznavanje objekata oko sebe i da se orijentira u prostoru i kreće po trakama.

Zajedno smo kao ekipa složili skicu kako bi nam mapa trebala izgledati pa smo je kretali crtati. Slijedi stavljanje naših autića na nju i da naučimo ih kako se ponašati. Ima još dodatnih stvari koje treba dovršiti oko poligona“, zaključio je Matej Pavić.

nikola

Nikola Jurković: Budućeg studenta Harvarda zanima sigurnost umjetne inteligencije

Zbog pauze prije studiranja uzrokovane koronom, za AI edukaciju prijavio se i bivši gimnazijalac iz Metkovića, Nikola, koji će potpuno stipendirano studiranje nastaviti na prestižnom Harvardu. „Odlučio sam se za ovo da nešto dodatno naučim i da ne trulim doma dok čekam. Najveći motiv za dolazak bila mi je sigurnost umjetne inteligencije, kako usmjeriti interese umjetne inteligencije da nekako ne uništimo svijet za par desetljeća.

Ovdje sam najviše napredovao u programiranju, dobio sam praktično iskustvo kako to iskoristiti u programiranju neuronskih mreža, računalnom vidu i dosta drugih stvari“, rekao je Nikola Jurković.



Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam






   

*/-->