Ravnozemljaši imaju malo znanstveno uporište

Takozvani ravnozemljaši koji u dvadesetim godinama 21. stoljeća tvrde da je Zemlja ravna, a ne okrugla, predmet su sprdnje na društvenim mrežama, ali to im ne smeta da oko sebe okupljaju popriličan broj istomišljenika koji gorljivo zastupaju stav da je Zemlja ravna ploča.

Bez da ulazimo u nastojanja da bilo koga pokušamo uvjeriti da je Zemlja okrugla, sada imamo jedan argument koji ravnozemljašima ide u prilog.

Naime, astrofizičari s Instituta Jeremiah Horrocks sa Sveučilišta Central Lancashire (UCLan) iz Ujedinjenog Kraljevstva, otkrili su da planeti imaju spljoštene oblike odmah nakon što se formiraju, a ne sferične kao što se dosad mislilo.

Istraživanje pokazuje da su protoplaneti, vrlo mladi planeti nedavno formirani oko zvijezda, spljoštene strukture koje se nazivaju spljošteni sferoidi.

Tim s Instituta za matematiku, fiziku i astronomiju Jeremiah Horrocks s UCLan-a upotrijebio je računalne simulacije za modeliranje nastanka planeta prema teoriji nestabilnosti diska, koja sugerira da se protoplaneti formiraju u kratkim vremenskim razmacima od raspadanja velikih rotirajućih diskova gustog plina koji kruži oko mladih zvijezda.

Koristeći ovaj pristup, tim je odredio svojstva planeta, usporedio ih s promatranjima i ispitao mehanizam formiranja plinovitih divovskih planeta. Usredotočili su se na istraživanje oblika mladih planeta i na to kako ti planeti mogu narasti da postanu veliki plinoviti divovi, čak i veći od Jupitera. Također su ispitivali svojstva planeta koji se formiraju u različitim fizičkim uvjetima, poput temperature okoline i gustoće plina.

"Mnogi egzoplaneti koji kruže oko zvijezda u drugim solarnim sustavima izvan našeg, otkriveni su u posljednja tri desetljeća. Unatoč promatranjima više tisuća njih, ostaje neobjašnjeno kako nastaju", navodi dr Adam Fenton, koji je vodio ovo istraživanje.

"Vjeruje se da nastaju ili putem akrecije jezgre, što je postupni rast čestica prašine koje se lijepe zajedno kako bi oblikovale sve veće i veće objekte na dugim vremenskim razmacima, ili izravno raspadanjem velikih rotirajućih protozvjezdanih diskova oko mladih zvijezda u kratkim vremenskim razdobljima, što je ono što nazivamo teorijom disk-nestabilnosti. Ova je teorija privlačna zbog činjenice da se veliki planeti mogu formirati vrlo brzo na velikim udaljenostima od zvijezde domaćina, što objašnjava neka promatranja egzoplaneta. Bio je to iznimno zahtjevan računalni projekt koji je zahtijevao pola milijuna CPU sati u DiRAC High Performance Computing Facilityu u Velikoj Britaniji, ali rezultati su bili nevjerojatni i vrijedni truda!"

Dr. Dimitris Stamatellos, astrofizičar na UCLan-u i suistraživač, rekao je: "Dugo smo proučavali formiranje planeta, ali nikada prije nismo pomislili provjeriti oblike planeta dok se formiraju u simulacijama. Uvijek smo pretpostavljali da su sferični. Bili smo jako iznenađeni što se pokazalo da su zapravo spljošteni sferoidi" 

Promatračka potvrda spljoštenog oblika mladih planeta može odgovoriti na kritično pitanje o tome kako se planeti formiraju, ukazujući na trenutno manje omiljeni model nestabilnosti diska, a ne na standardnu ​​teoriju formiranja planeta o akreciji jezgre.

Istraživači su također otkrili da novi planeti rastu kako materijal pada na njih, uglavnom s polova, a ne s ekvatora.

Ova otkrića imaju važne implikacije za promatranje mladih planeta jer sugeriraju da način na koji se planeti pojavljuju kroz teleskop ovisi o kutu gledanja. Takva promatranja mladih planeta važna su za razumijevanje mehanizma formiranja planeta.

Istraživači prate ovo otkriće s poboljšanim računalnim modelima kako bi ispitali kako na oblik ovih planeta utječe okolina u kojoj nastaju te kako bi odredili njihov kemijski sastav kako bi ga usporedili s budućim promatranjima svemirskog teleskopa James Webb.

Preprinte znanstvenog rada možete preuzeti ovdje.