Nalazite se
Članak
Objavljeno: 27.07.2014. 12:47

Vodena pohrana 

Pohrana 1 TB podataka u HDD-u napravljenom od vode

Američki znanstvenici vjeruju kako budućnost memorije leži u tekućoj pohrani podataka.

Pohrana 1 TB podataka u HDD-u napravljenom od vode

Znanstvenici američkih sveučilišta Michigan i New York, pod vodstvom Sharon Glotzer i Davida Pinea, razvili su "mokro računalstvo" koje imitira biološke procese i druge procese u prirodi poput DNA u živim stanicama.

Osnovna ideja znanstvenika je u tome što su otkrili da plastične nanočestice koje se postave u tekućinu mogu formirati klaster od jednog bita, osnovnog građevnog bloka za pohranu informacija.

Nakon toga znanstvenici su započeli postavljenjem čestica u razne konfiguracije koje su odgovarale različitim stanjima. Kao primjer možete uzeti klaster od 4 čestice spojene na centralnu sferu. On može imati dva stanja, baš poput konvencionalnog bita.

Kada ovo skalirate, prema riječima znanstvenika možete doći do točke u kojoj će jedan terabajt podataka biti pohranjen u jednoj žličici te otopine, što je više nego što može sadržavati većina SSD-ova.

Mogućnosti ovog takozvanog tekućeg HDD-a su tim više zanimljivije jer je tekućina napravljena od jeftinih materijala, za razliku od drugih tehnoloških rješenja u kojima se koriste rijetki i skupi elementi.

Znanstvenici navode kako su za ovo koristili koloidnu suspenziju koja onemogućuje da se čestice trajno rastope u otopini, što im omogućuje da zadrže svoja očekivana svojstva.

Sve ovo je u sklopu fizike mekane tvari ili "mekane fizike" koja između ostaloga istražuje atribute mekanih tvari poput biopolimera, koloida, poroznih materijala, tekućih kristala, živih stanica proteina i DNA molekula, ali ne na način kako to čine biolozi, jer znanstvenici fizikalnim metodama žele upravljati svojstvima tih tvari.

Mekane tvari posjeduju predvidljiva fizikalna ponašanja na različitim temperaturama, što je ključna stvar u ovim istraživanjima. Obzirom da materija mijenja svoje oblike na molekularnoj razini, te čestice same sebe reorijentiraju po određenom uzorku kada grijete otopinu. Upravo stoga je moguće rearanžirati čestice u različita stanja kao što su to učinili Pine i Glotzer.

Dakako, ovo je još daleko od praktične primjene "vodenih memorijskih diskova" u računalima ili pametnim telefonima, no znanstvenici tvrde kako njihov dokaz koncepta ukazuje na takvu budućnost tekuće pohrane podataka. 

Izvor: Extreme Tech



Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam






   

*/-->