Istraživanje kore Venere donosi neka iznenađenja

Znanstvenici NASA-e su u časopisu Nature Communications objavili najnovije rezultate istraživanja kore Venere koje im je pružilo neke neočekivane spoznaje. Znanstvenici su očekivali da će vanjski sloj Venerine kore s vremenom postajati sve deblji s obzirom na očigledan nedostatak sila koje bi potisnule koru natrag u unutrašnjost planeta, istraživanje ukazuje na proces metamorfizma kore temeljenog na gustoći stijena i ciklusima topljenja.

Zemljina stjenovita kora sastoji se od masivnih ploča koje se polako pomiču, stvarajući nabore i rasjede u procesu poznatom kao tektonika ploča. Na primjer, kada se dvije ploče sudare, lakša ploča klizi preko gušće ploče, prisiljavajući je prema dolje u sloj ispod nje, plašt. Ovaj proces, poznat kao subdukcija, pomaže u kontroli debljine Zemljine kore. Stijene koje čine donju ploču doživljavaju promjene uzrokovane povećanjem temperature i tlaka kako ona tone dublje u unutrašnjost planeta. Te promjene poznate su kao metamorfizam, što je jedan od uzroka vulkanske aktivnosti.

Nasuprot tome, Venera ima koru koja je u cijelosti od jednog komada, bez dokaza o subdukciji uzrokovanoj tektonikom ploča kao na Zemlji, objasnio je Justin Filiberto, zamjenik šefa NASA-inog Odjela za istraživanje i istraživanje astromaterijala u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu i koautor rada. U radu je korišteno modeliranje kako bi se utvrdilo da je njezina kora u prosjeku debela oko 40 kilometara, a najviše 65 kilometara.

"To je iznenađujuće tanko, s obzirom na uvjete na planetu", rekao je Filiberto. "Ispada da, prema našim modelima, kako kora postaje deblja, njezino dno postaje toliko gusto da se ili odlomi i postane dio plašta ili se dovoljno zagrije da se otopi." Dakle, iako Venera nema pokretne ploče, njezina kora doživljava metamorfizam. Ovo otkriće važan je korak prema razumijevanju geoloških procesa i evolucije planeta.

"Ovo odvajanje ili topljenje može vratiti vodu i elemente u unutrašnjost planeta i pomoći u poticanju vulkanske aktivnosti", dodao je Filiberto. "To nam daje novi model kako se materijal vraća u unutrašnjost planeta i još jedan način stvaranja lave i poticanja vulkanskih erupcija. To resetira pravila igre za način na koji geologija, kora i atmosfera na Veneri djeluju zajedno."

Sljedeći korak je prikupljanje izravnih podataka o Venerinoj kori kako bi se testirali i poboljšali ovi modeli. Nekoliko nadolazećih misija, uključujući NASA-in DAVINCI (Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble gases, Chemistry, and Imaging) i VERITAS (Venus Emissivity, Radio Science, InSAR, Topography, and Spectroscopy) te Envision, u partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom, imaju za cilj detaljnije proučiti površinu i atmosferu planeta.

Ti bi istraživački projekti mogli pomoći u potvrđivanju teze da procesi poput metamorfizma i recikliranja danas oblikuju Venerinu koru i otkriti kako takva aktivnost može biti povezana s vulkanskom i atmosferskom evolucijom.

"Zapravo ne znamo koliko je vulkanske aktivnosti na Veneri", rekao je Filiberto. "Pretpostavljamo da je ima puno, a istraživanja kažu da bi trebalo biti, no trebali bismo više podataka da bismo to sa sigurnošću znali."