Nalazite se
Članak
Objavljeno: 25.07.2011. 14:21

Fizika 

Hrvati otkrili Higgsov bozon?

Znanstvenici koji rade na LHC-u i Tevatronu, među kojima se nalazi i veći broj Hrvata, kažu kako su možda došli do potvrde postojanja misterizone pračestice.

Hrvati otkrili Higgsov bozon?

Na Eurofizikalnoj konferenciji HEP 2011 u Grenobleu, na kojoj sudjeluju i hrvatski znanstvenici, objavljeni su najnoviji rezultati istraživanja Velikog sudarača čestica (LHC-a) iz CERN-a i ubrzivača Tevatron iz Fermija, koji naslućuju kako su u području mase između 140 i 145 gigaelektronvolti (GeV) primijetili da se jedna elementarna čestica transformira u drugu manje mase, što upućuje kako se možda radi o Higgsovom bozonu koji se raspada u parove W ili Z bozona.
Iako otkriće tek treba biti potvrđeno, znanstvenici su jako uzbuđeni, jer su dva neovisna eksperimenta uočila skoro iste pojave u različitim kanalima raspada Higgsovog bozona, no upozoravaju kako još uvijek nema mjesta za senzacionalizam, već treba prepustiti znanstvenicima da ovo otkriće na miru dokažu ili opovrgnu. 

“ trebat će još nekoliko mjeseci da se otkriće Higgsovog bozona dokaže ili opovrgne ”

Tevatron i LHC rade na isti način, sudaranjem čestica koje se ubrzavaju u tunelima ubrzivača nastaju nove čestice koje detektiraju ATLAS i CMS (u LHC-u), odnosno DZero i CDF u Tevatronu.
Hrvatski fizičari s Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišta u Splitu, također se nalaze među ovim znanstvenicima, a među njima prednjači prof. dr. sc. Ivica Poljak sa Sveučilišta u Splitu, koordinator grupe CMS detektora, koja traži Higgsov bozon.
Među hrvatskim znanstvenicima koji rade na pronalasku Higgsova bozona su i Roko Pleština, Dunja Polić i Marko Kovač, koji iz ovog istraživanja pripremaju doktorate, te profesori  dr. sc. Željko Antunović, dr. sc. Nikola Godinović i doc. dr. sc. Damir Lelas, svi iz Splita, kao i znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković iz tima dr. sc. Vuke Brigljevića.

Možda niste znali

Higgsov bozon

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su W i Z bozoni masivni za razliku od fotona koji nemaju masu. Teoriju postojanje takvog bozona postavio je 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs po kojemu se ta čestica danas naziva, a predstavlja jedinu česticu koja nedostaje u standardnom modelu fizike čestica. Ako se postojanje Higgsovog bozona dokaže, fizičari bi dobili konačni odgovor na pitanje od kuda česticama masa. Iz tog razloga, Higgsov bozon se kolokvijalno još naziva i „božjom česticom“.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam