Nova cjepiva potiču rijetke zaštitne B stanice

Dugogodišnji cilj imunoterapija i istraživanja cjepiva je induciranje antitijela kod ljudi koja neutraliziraju smrtonosne viruse poput HIV-a i gripe. Od posebnog su interesa antitijela koja su „široko neutralizirajuća“, što znači da u principu mogu eliminirati više sojeva virusa poput HIV-a, koji brzo mutira kako bi izbjegao ljudski imunološki sustav.

Istraživači s američkog tehnološkog instituta  MIT i istraživačkog instituta Scripps razvili su cjepivo koje stvara značajnu populaciju rijetkih prekursorskih B stanica sposobnih evoluirati u proizvodnju široko neutralizirajućih antitijela. Širenje tih stanica prvi je korak prema uspješnom cjepivu protiv HIV-a.

Dizajn cjepiva istraživača koristi DNK umjesto proteina kao nosač za izradu čestice slične virusu (VLP) koja prikazuje brojne kopije konstruiranog HIV imunogena nazvanog eOD-GT8, koji je razvijen u Scrippsu. Ovo cjepivo generiralo je znatno više prekursorskih B stanica u humaniziranom mišjem modelu u usporedbi s česticom sličnom virusu na bazi proteina koja je pokazala značajan uspjeh u kliničkim ispitivanjima na ljudima.

Predkliničke studije pokazale su da DNA-VLP generira osam puta više željenih ili "ciljanih" B stanica nego klinički produkt, za koji se već pokazalo da je vrlo potentan.

Istraživači su također pokazali da DNK skelet ne inducira imunološki odgovor kada se primijeni na sintetizirani HIV antigen. To znači da se DNA VLP može koristiti za isporuku više antigena kada su potrebne strategije pojačavanja, kao što je to slučaj kod izazovnih bolesti poput HIV-a.

Nova studija dio je velikog globalnog napora za razvoj aktivnih imunoterapija i cjepiva koja proširuju specifične loze B stanica. Svi ljudi imaju potrebne gene za proizvodnju pravih B stanica koje mogu neutralizirati HIV, ali one su iznimno rijetke i zahtijevaju mnogo mutacija da bi postale široko neutralizirajuće. Međutim, ako se izlože pravoj seriji antigena, te se stanice u principu mogu razviti i na kraju proizvesti potrebna široko neutralizirajuća antitijela.

Općenito, ova nova vrsta VLP-a mogla bi se koristiti za generiranje drugih vrsta zaštitnih antitijela protiv pandemijskih prijetnji poput gripe ili potencijalno protiv kemijskih ratnih otrova, sugeriraju istraživači.

Alternativno, mogla bi se koristiti kao aktivna imunoterapija za generiranje antitijela koja ciljaju beta-amiloid ili tau protein za liječenje degenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti ili za generiranje antitijela koja ciljaju štetne kemikalije poput opioida ili nikotina kako bi se pomoglo ljudima koji pate od ovisnosti.