Život na Marsu je nestao zbog klimatskih promjena

Ljudi možda nisu prvi oblici života u Sunčevom sustavu koji će se suočiti s prijetnjom vlastite aktivnosti koja mijenja klimu njihovog planeta. Novi model sugerira da je drevni Mars nekoć bio dovoljno nastanjiv da podržava mikrobe koji proizvode metan, a oni su možda izbrisali sami sebe uzrokujući nepopravljivu štetu atmosferi Crvenog planeta.

Moderni Mars je izuzetno hladan i sušiji od bilo koje pustinje na Zemlji, s vrlo tankom atmosferom. Ali to nije uvijek bilo slučaj. Desetljeća promatranja s rovera i orbitera pokazala su prilično jasne i opsežne dokaze o drevnim rijekama, deltama, jezerima, a možda čak i oceanima. Uz to, uvjeti su trebali biti pogodni za mikroskopski život.

Za novu studiju, istraživači sa Sveučilišta u Arizoni modelirali su drevni Mars, uključujući njegovu koru, atmosferu i klimu. Što je najvažnije, dodali su ekološki model metanogena, mikroba koji troše ugljični dioksid i vodik i proizvode metan i istražili bi li im uvjeti omogućili preživljavanje i kakav bi učinak mogli imati na ekosustav.

"Nakon što smo proizveli naš model, stavili smo ga u pogon u Marsovoj kori", rekao je Boris Sauterey, prvi autor studije. "To nam je omogućilo da procijenimo koliko bi Marsova podzemna biosfera bila vjerojatna. I da je takva biosfera postojala, kako bi ona modificirala kemiju Marsove kore i kako bi ti procesi u kori utjecali na kemijski sastav atmosfere."

Tim je otkrio da mikrobi ne samo da mogu preživjeti nego i napredovati na ranom Marsu. Simulacija je pokazala da bi im bilo najudobnije unutar prvih nekoliko stotina metara ispod površine.

Zatim su istraživači modificirali svoj model kako bi simulirali kakvu su povratnu informaciju mikrobi mogli imati na ekosustav. I na svoje iznenađenje, otkrili su da je njihova vladavina možda bila relativno kratkog vijeka. Mikrobi bi uklonili previše vodika iz atmosfere i zamijenili ga metanom, što bi izazvalo globalno zahlađenje za samo nekoliko stotina tisuća godina.

"Problem s kojim bi se ovi mikrobi tada suočili jest da je Marsova atmosfera zapravo nestala, potpuno se razrijedila, tako da bi njihov izvor energije nestao i morali bi pronaći alternativni izvor energije", rekao je Sauterey. "Pored toga, temperatura bi znatno pala i morali bi ići mnogo dublje u koru. Za sada je vrlo teško reći koliko bi dugo Mars bio nastanjiv."

Koliko god priča bila intrigantna, još ne znamo da se to zapravo dogodilo. Brojni su dokazi da su uvjeti bili dobri za život mikroba na Marsu, ali do sada nisu pronađeni dokazi da je doista postojao.

Srećom, to je jedna od glavnih zadaća rovera Perseverance, koji trenutno pretražuje obećavajuću deltu drevne Marsove rijeke u potrazi za znakovima života. Drugi znanstvenici vjeruju da postoji šansa da bi neki od tih duboko nastanjenih mikroba mogli biti živi i danas.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy možete pronaći na ovoj poveznici.