Nalazite se
  • Zdravlje
  • Samoobnavljanje mozga nakon ozljede
Članak
Objavljeno: 27.05.2013. 13:03

UCLA 

Samoobnavljanje mozga nakon ozljede

Nova otkrića o mehanizmu koji omogućava da zdravi dijelovi mozga preuzimaju funkcije oštećenih.

Samoobnavljanje mozga nakon ozljede

Kada je primarni centar za učenje u mozgu oštećen, složeni novi neuronski krugovi pokušavaju nadoknaditi izgubljenu funkciju, kažu znanstvenici iz Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) i Australiji koji su istaknuli dijelove mozga uključene u stvaranje tih alternativnih putova, često udaljenih od oštećenih mjesta. 

Istraživanje, koje su proveli znanstvenici s UCLA-e Michael Fanselow i Moriel Zelikowsky u suradnji s Bryceom Visselom, vođom grupe istraživačkog programa neuroznanosti u Garvan Institute of Medical Research u Sydneyu, pojavljuje se ovaj tjedan u online izdanju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences. 

Istraživači su otkrili da dijelovi prefrontalnog korteksa preuzmu vlast kada je hipokampus, ključno središte učenja i formiranja pamćenja u mozgu, onemogućen. Njihovo epohalno otkriće, prva demonstracija takve plastičnosti neuronskih krugova, potencijalno bi mogla pomoći znanstvenicima u razvoju novih liječenja Alzheimerove bolesti, moždanog udara i drugih bolesti koje oštećuju mozak. 

Za potrebe studije, Fanselow i Zelikowsky provodili su laboratorijske eksperimente na štakorima pokazujući da su glodavci mogli učiti nove zadatke, čak i nakon oštećenja hipokampusa. Dok je štakorima bilo potrebno više vježbe nego inače, ipak su učili iz svojih iskustava. Ovi nalazi su iznenađujući. 

Nakon otkrića da štakori mogu naučiti rješavati probleme, Zelikowsky, studentica u Fanselowu laboratoriju, otputovala je u Australiju, gdje je radila sa znanstvenikom Visselom analizirajući anatomiju promjena koje su se dogodile u mozgu štakora. Njihova analiza identificirala je značajne funkcionalne promjene u dva specifična područja u prefrontalnom korteksu. 

Znanstvenici Zelikowsky bilo je zanimljivo kako su se podregije u prefrontalnom korteksu kompenzirale na različite načine. Dok se u jednoj podregiji, infralimbičkom korteksu, smanjivala aktivnost, u drugoj,  prelimbičkom korteksu, aktivnost korteksa se povećavala. 

"Ako ćemo iskoristiti ovu vrstu plastičnosti kako bismo pomogli oboljelima od moždanog udara ili ljudima s Alzheimerovom bolesti, prvo moramo razumjeti kako točno povećati i smanjiti funkciju, bilo bihevioralno ili farmakološki. Važno je ne povećati sva područja. Mozak djeluje tako da smanji i aktivira različite populacije neurona. Za formiranje sjećanja, morate filtrirati ono što je važno, a što nije", kaže Zelikowsky. 

Izvor: Znano.st, UCLA

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam


   

*/-->