Pasta za zube napravljena od kose čuva caklinu

Tim britanskih znanstvenika s King's Collegea u Londonu otkrio je da keratin stvara zaštitni premaz koji oponaša strukturu i funkciju prirodne cakline kada dođe u kontakt s mineralima u slini. Za razliku od kostiju i kose, caklina se ne regenerira, jednom kada se izgubi, nestaje zauvijek.

Kisela hrana i pića, loša oralna higijena i starenje doprinose eroziji i propadanju zubne cakline, što dovodi do osjetljivosti zuba, boli i na kraju gubitka zuba.

Iako se paste za zube s fluoridom trenutno koriste za usporavanje ovog procesa, utvrđeno je da tretmani na bazi keratina mogu potpuno zaustaviti taj proces. Keratin tvori gusti mineralni sloj koji štiti zub i zatvara izložene živčane kanale koji uzrokuju osjetljivost, nudeći i strukturno i simptomatsko olakšanje.

Tretman bi se mogao provoditi putem paste za zube za svakodnevnu upotrebu ili kao profesionalno naneseni gel, sličan laku za nokte, za ciljaniji popravak. Tim već istražuje načine kliničke primjene i vjeruje da bi regeneracija cakline na bazi keratina mogla biti dostupna javnosti u sljedeće dvije do tri godine.

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Advanced Healthcare Materials, znanstvenici su ekstrahirali keratin iz vune. Otkrili su da kada se keratin nanese na površinu zuba i dođe u kontakt s mineralima prirodno prisutnim u slini, on formira visoko organiziranu, kristalnu skelu koja oponaša strukturu i funkciju prirodne cakline.

Tijekom vremena, ovaj skelet nastavlja privlačiti kalcijeve i fosfatne ione, što dovodi do rasta zaštitnog sloja nalik caklini oko zuba. To označava značajan korak naprijed u regenerativnoj stomatologiji.

Sara Gamea, doktorica znanosti na King's Collegeu u Londonu i prva autorica studije, dodala je: „Keratin nudi transformativnu alternativu trenutnim stomatološkim tretmanima. Ne samo da se održivo dobiva iz bioloških otpadnih materijala poput kose i kože, već i eliminira potrebu za tradicionalnim plastičnim smolama, koje se često koriste u restaurativnoj stomatologiji, a koje su toksične i manje izdržljive. Keratin također izgleda puno prirodnije od ovih tretmana, jer se može bliže podudarati s bojom izvornog zuba.“

Kako raste zabrinutost zbog održivosti zdravstvenih materijala i dugoročne upotrebe fluorida, ovo otkriće pozicionira keratin kao vodećeg kandidata za buduću stomatološku skrb. Istraživanje je također u skladu sa širim naporima za prihvaćanje kružnih inovacija od otpada za zdravlje, transformirajući ono što bi se inače odbacilo u vrijedan klinički resurs.