Govedina uzgojena u riži za astronaute na Marsu

Međunarodni istraživači pod vodstvom znanstvenika s korejskog Sveučilišta Yonsei, razvili su hibrid govedine i riže za koji kažu da bi mogao biti hrana budućnosti bogata proteinima.

Kako bi to postigli, uzeli su mišićne i masne matične stanice od krava i presadili ih u zrna riže, jer, kako kažu, porozna priroda riže dopušta prostor za rast matičnih stanica unutar riže u petrijevoj zdjelici.

Nakon 9 do 11 dana, riža je postala siguran, upotrebljiv prehrambeni artikl koji je sadržavao 8% više proteina i 7% više masti od obične riže.

Istraživači kažu da stvaranje ove hibridne hrane oslobađa manje stakleničkih plinova nego da se ista količina bjelančevina proizvodi tradicionalnim uzgojem govedine, a hrana obogaćena bjelančevinama kao što je ova mogla bi jednog dana pomoći u prehrani ljudi u situacijama u kojima je teško doći do hrane, poput dugotrajnih misija astronauta na Mjesecu i Marsu.

Hibridna riža rezultira hranjivom i aromatičnom hibridnom hranom koja bi, nakon što se komercijalizira, mogla ponuditi pristupačniju proteinsku alternativu s manjim ugljičnim otiskom.

"Zamislite dobivanje svih hranjivih tvari koje su nam potrebne iz stanično uzgojene proteinske riže", kaže prvi autor studije Sohyeon Park, koji je proveo istraživanje pod vodstvom dopisnog autora Jinkee Honga na Sveučilištu Yonsei. "Riža već ima visoku razinu hranjivih tvari, ali dodavanjem stanica iz stoke to se može dodatno povećati."

Zrna riže su porozna i imaju organiziranu strukturu, što predstavlja čvrstu skelu za smještaj stanica životinjskog podrijetla u kutovima i pukotinama. Određene molekule koje se nalaze u riži također mogu hraniti i pospješiti rast tih stanica, čineći rižu idealnom platformom.

Tim je prvo obložio rižu ribljom želatinom, sigurnim i jestivim sastojkom koji pomaže stanicama da bolje prianjaju na rižu. Matične stanice kravljeg mišića i masnoće potom su posađene u rižu i ostavljene da se uzgajaju u petrijevoj zdjelici 9 do 11 dana. Konačni proizvod je stanično uzgojena goveđa riža s glavnim sastojcima koji udovoljavaju zahtjevima sigurnosti hrane i imaju nizak rizik od izazivanja alergija na hranu.

Istraživači su hibridnu rižu potom kuhali na pari i proveli različite analize koje provodi prehrambena industrija, uključujući hranjivu vrijednost, miris i teksturu. Nalazi su otkrili da hibridna riža ima 8% više proteina i 7% više masti od obične riže. U usporedbi s tipičnom ljepljivom i mekom teksturom, hibridna riža bila je čvršća i lomljivija. Hibridna riža s većim udjelom mišića imala je spojeve vezane uz govedinu i bademe, dok je ona s višim udjelom masti imala spojeve koji odgovaraju vrhnju, maslacu i kokosovom ulju.

Procjenjuje se da na svakih 100 g proizvedenih proteina hibridna riža ispušta manje od 6,27 kg CO2, dok govedina ispušta 49,89 kg.

S obzirom da hibridna mesna riža ima niske rizike za sigurnost hrane i relativno jednostavan proces proizvodnje, tim je optimističan u vezi komercijalizacije proizvoda. 

Istraživanje objavljeno u časopisu Matter možete pronaći na ovoj poveznici.