RIT Croatia: Gotovi IT stručnjaci s iskustvom

Zbog čega će vaš studij i njegovi sadržaji najbolje pripremiti studente za njihovu karijeru u IT-u?

RIT-ov IT studij - informacijske tehnologije - i sve što radimo unutar njega je odmah primjenjiv u radnom okruženju i na to smo izrazito usmjereni. RIT je jedno od sveučilišta s najvećim programom stručne prakse, a godišnje šalje više od 3500 studenata na praksu u više od 2000 kompanija. U Hrvatskoj, svaki student ima oko 600 do 1200 sati stručne prakse kroz četiri godine studija. Naše statistike pokazuju da je od 1997., kad smo krenuli u Hrvatskoj pa do danas odrađeno više od ukupno 300 godina stručne prakse.

Veliku pažnju posvećujemo stručnoj praksi, ali kod nas je to tip gdje polaznici zaista idu na posao i rade na radnom mjestu za koje se obrazuju. Uz to, na oba naša kampusa (u Zagrebu i Dubrovniku) imamo ljude koji rade isključivo na pronalasku dobrih stručnih praksi za naše studente. Jedan od glavnih fokusa u našem IT programu je naučiti studente kako zadovoljiti potrebe korisnika uz tehničke mogućnosti opreme koju koriste. Nismo strogo tehnički orijentirani, nego studentima dajemo dobru osnovicu, posebno u programiranju, mrežama, bazama podataka, a u posljednje vrijeme idemo u smjeru programiranja mobilnih aplikacija te nosivih uređaja (eng. wearables).

Na koji način se vaš fakultet nosi sa sve bržim promjenama u tehnologiji?

Stalno unaprjeđujemo kurikulum obrazovanja te smo u kontaktu s industrijom i tržištem rada tako da naši studenti dobiju kontakt s poslom već tijekom studiranja, a mi dobijemo povratnu informaciju od tvrtki, ne samo o trenutnim potrebama nego i koje će im sve struke trebati kroz naredne četiri godine. Uz to, mi svoje studente, npr. kod programiranja, ne učimo samo Javu nego ih učimo kako razmišljati i koja metodologija stoji iza procesa programiranja. Naime, ne znamo što će se dogoditi za 15 godina i hoće li primjerice Java onda biti toliko prisutna. Zbog toga puno pažnje posvećujemo inovaciji, kreativnosti i kritičkom razmišljanju, što su vještine koje pomažu u napretku na tržištu rada. Dakle, mi se nosimo s brzim promjenama na tržištu tako što u naše obrazovanje uvodimo nove stvari, kao što je programiranje nosivih uređaja, ali glavna stvar kojoj posebno posvećujemo pozornost je promjena načina razmišljanja kod studenata tako da se oni kasnije mogu svemu prilagoditi i sami donositi odluke i promjene. Na kraju, portal Business Insider je svrstao RIT među top 50 visokoškolskih institucija u području računalstva i inženjerstva u SAD-u dok ga je LinkedIN proglasio 25. najboljim sveučilištem za developere softvera.

Koja je cijena svakog pojedinog studija?

Za sve preddiplomske studije je cijena 5900 eura po godini, a cijena za kompletni studij “Master of Science Leadership and Innovation” iznosi 16.000 eura.

Je li RIT usklađen s trenutnim potrebama na hrvatskom, europskom i svjetskom tržištu rada jer su sva u gotovo očajnoj potrebi za IT kadrovima?

I u Hrvatskoj i u EU nedostaje IT profesionalaca, ali istovremeno puno njih je na burzi rada. S obzirom na tempo razvoja tehnologije, u obrazovanju i radu bitno je prilagoditi se tim brzim promjenama u IT-u. Ranije sam uzeo kao primjer Javu jer je ona aktualna trenutno, ali želim reći da naši studenti ne uče samo Javu nego uče i kako će programirati te kako biti dobar programer dok koriste Javu i dok će u budućnosti koristiti bilo koji drugi programski jezik. Tako im podižemo svijest da obrazovanje ne staje nakon diplome, posebice u IT-u, gdje su promjene sve brže, gdje uvijek morate biti u toku i znati koji su aktualni trendovi. 

“Novo” u IT-u se mijenja svakih 4 do 6 mjeseci pa se ono što poučavamo može jako brzo “izlizati” i jako je važan proces razmišljanja koji stoji iza toga. Mislim da je jedna od glavnih stvari zainteresirati ljude za učenje prirodoslovnih znanosti jer trenutni oblik učenja odbija mnoge i to nije problem samo ovdje: i SAD zbog toga usklađuje model obrazovanja. 

Također, za razliku od drugih fakulteta gdje su svi studijski smjerovi strogo odvojeni, naši studenti općenite predmete (npr. psihologija) slušaju zajedno gdje se rađaju prijateljstva i suradnje. Rezultat toga je da npr. studenti IT-a imaju jaču poslovnu orijentaciju dok poslovni studenti imaju jaču IT orijentaciju.

Koliko u prosjeku studenata diplomira?

Diplomira od 80-85% upisanih studenata u roku.

Nalaze li vaši studenti lako posao nakon diplome? Koliko im dugo treba da pronađu posao nakon završetka studija?

Da, dosta lako nalaze posao, u prosjeku tri mjeseca nakon diplome. Prvo, zato što tijekom prakse steknu iskustvo u industriji što im je vrijedno iskustvo kod zapošljavanja. Drugo su praktična znanja kojima ih učimo i koja znaju upotrijebiti u radnom okruženju. Često dobiju ponude za posao između 3. i 4. godine studija tako da mnogi kasnije dođu na više položaje jer ih tvrtka želi zadržati. Ono što ovdje dobiju i što im je najvažnije jest da zaista nađu posao u području za koje su se obrazovali.

Imate li programe prekvalifikacije ili cjeloživotnog obrazovanja?

Već nekoliko godina nudimo “Master of Science in Service Leadership and Innovation” koji okuplja polaznike iz različitih područja rada. Planiramo uvesti  dodatne slične studije, ali veliki je pothvat odlučiti koja su područja zanimljiva i polaznicima i tržištu rada. Sve se to naravno odnosi i na IT, i s MS studijima želimo riješiti onu rupu koju smo spomenuli ranije: puno IT-jevaca nedostaje, a s druge strane je puno nezaposlenih pa će dio naših prekvalifikacija vjerojatno biti namijenjen njima kako bi povećali svoje vještine i postali konkurentniji.

Koji je omjer polaznika na smjeru IT-a?

Dečki prevladavaju na IT-u, omjer je oko 85:15, ali iznenadili biste se koliko djevojaka studira IT i zaljubljene su u programiranje. Prosjek djevojaka i žena raste, ali još uvijek nije dovoljno visok. Osobno ću biti zadovoljan kad bude 50:50.

Mislim da se promjena u poučavanju i percepciji IT-a dogodi tijekom srednje škole, ali on danas nije više ”sjedenje za računalom i programiranje cijeli dan” nego uključuje mnogo interakcije među ljudima i generalno žene su u tome bolje od muškaraca. Taj omjer je veliki izazov u cijelom svijetu i to je nešto za što se zalažem i profesionalno i osobno zato što moramo prijeći tu prepreku i stvoriti više radne snage jer kad pogledate primjerice Aziju ili Indiju tamo uopće nema problema i omjer muškaraca i žena u IT-u je 50:50.

Pružate li stipendije ili neki oblik financijske pomoći studentima nižeg imovinskog statusa?

Da, u ovom trenutku svaki drugi, odnosno oko 65% naših studenata prima neki oblik stipendije i godišnje izdvajamo više od 2,5 milijuna kuna za tu svrhu. Omogućili smo prijavu za stipendije studentima koji tek se upišu, ali i onima koji su se upisali pa su im tijekom studiranja npr. roditelji izgubili posao i nisu bili u mogućnosti više plaćati fakultet. Uz to, studenti mogu raditi na fakultetu gdje ih plaćamo po satu, a još jedna mogućnost je zarada u tvrtkama tijekom odrađene prakse.

Osim 400.000 nezaposlenih, u Hrvatskoj jak IT kadar često odlazi raditi u inozemstvo, mnogi zbog više neto plaće. Imate li vi suradnju s IT tvrtkama koje bi zadržale ljude u Hrvatskoj?

Naši diplomanti se najčešće zapošljavaju u IT odjelima međunarodnih tvrtki u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Mislim da je iseljavanje IT kadra kratkoročan problem, a ne dugoročan. Naime, ostajemo u kontaktu s našim diplomantima i većina njih se želi vratiti, najviše zbog kvalitete života što je najveća ljepota i prednost rada u IT-ju: možeš raditi odakle god želiš. Zbog toga u Hrvatskoj moramo stvoriti bolje prilike za ljude da dođu i pokrenu svoj posao, a drugo je da moramo bolje promovirati kvalitetu života ovdje jer ljudi koji tu žive to ne shvaćaju sve dok ne isele.

Osim toga, mi želimo raditi na promociji poduzetništva iako još uvijek nismo smislili specifičan model, ali razmišljamo o start-up inkubatoru ili nečem sličnom.

Druge su mogućnosti RIT-a suradnja studenata, obzirom da promičemo multikulturalnost pa student odavde može raditi diplomski s npr. studentima iz RIT-a Dubai. U Hrvatskoj, naravno uz specifičnosti pojedinih tržišta, imamo jednaka prava i iste mogućnosti rada na projektima kao i svi ostali u RIT kampusi u svijetu, jer osim ovdje, RIT ima kampuse u Rochesteru (New York) i Dubaiju te suradnju s nekim sveučilištima u svijetu. Smatramo kako je to za naše studente odlična prilika da na svojim projektima surađuju s drugim studentima diljem svijeta, razvijaju multikulturalni pristup te razmjenjuju znanja i ideje.  

NAJSTUDENT 

Toni Njirić // Samoinicijativa i kritičko razmišljanje

Moje obrazovanje na RIT Croatia me sigurno stavilo korak ispred drugih sličnih fakulteta zato što sam po završetku imao primijenjena znanja, a ne samo teorijska. Naime, američki sustav studiranja zahtijeva da do kraja studiranja imamo završene dvije godine rada, odnosno stručne prakse, čime sam kod traženja posla potpuno izbjegao onaj dio “kako ću pronaći posao ako nemam iskustva”.  Posao sam dobio jedan dan nakon što sam završio zadnji ispit, a kasnije sam samostalno pokrenuo projekt “Croatia by Boat” specijaliziran za bukiranje brodskih tura kroz Hrvatsku, koji je najveći i prvi takve vrste u Hrvatskoj. To sam uspio i zahvaljujući tome što su nas na RIT Croatia poticali da budemo samoinicijativni, da sami znamo kritički razmišljati i prosuditi te smo nakon izlaska s RIT Croatia bili izrazito dobro pripremljeni za tržište rada.