Terapija protiv starenja za korak nam je bliža

Prije više od 30 godina, protein klotho je identificiran kao ključni 'gen dugovječnosti', a u nedavnim testovima na primatima korišten je za jačanje kognitivnih funkcija starenja rezus makakija, utirući tako put za pokuse na ljudima.

Međunarodni tim znanstvenika otkrio je da su se radna memorija i sposobnosti izvršavanja zadataka 18 rezus makakija, prosječno starih 22 godine (što je ljudski ekvivalent od oko 65 godina), povećali kada im ubrizgan klotho protein.

Među istraživačima su znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu i Instituta za neuroznanosti Weill, koji su više od pola desetljeća fokusirali studije na klotho i regenerativne kognitivne funkcije.

U studiji, majmuni su morali opetovano prolaziti lakim i teškim labirintima kako bi pronašli poslasticu, kako bi znanstvenici vidjeli koliko su dobro zapamtili najizravniji put. Životinje su ponovile zadatke četiri sata kasnije nakon doziranja s klothom, kojim im je podignuta razinu proteina na razinu mladih majmuna. Iako su pokazali samo 6% prosječnog poboljšanja za lake labirinte, prošli su oko 20% bolje na težem zadatku, a pokazalo se da jačanje pamćenja traje najmanje dva tjedna.

Obitelj transmembranskih proteina klotho, koja se sastoji od tri podgrupe, uključujući najčešće spominjani alfa-klotho, identificirana je tek 1997. godine i njena potpuna funkcija još uvijek nije u potpunosti shvaćena, no poznato je da igra ključnu ulogu u starenju, regulirajući mnoge putove poput razine fosfata i inzulinske signalizacije.

Protein, nazvan po grčkoj božici Clotho koja je isplela nit ljudskog života, prirodno se proizvodi u bubrezima i nestaje s godinama. Njegov nedostatak faktor je ukrućenja arterija, hipertenzije i vaskularne degeneracije, među mnogim drugim zdravstvenim stanjima povezanima sa starenjem.

Ranije su studije pokazale kako je ekspresija klothoa potaknula kognitivnu funkciju kod mišjih modela, od toga kako je povremeni post utjecao na njegove razine do toga kako je transfuzija plazme s mlađih na starije životinje rezultirala regeneracijom mišića.

Jedna od koautorica trenutne studije, Dena Dubal, liječnica i znanstvenica na Weill institutu za neuroznanosti Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu, godinama proučava potencijal klotha za produljenje života. Ona uspoređuje kognitivne testove na primatima s iskustvima iz stvarnog svijeta poput potrebe da se prisjetite gdje ste ostavili automobil na parkiralištu ili prisjećanja niza brojeva, što su dvije vještine koje opadaju kako starite.

Iako još uvijek ima mnogo nepoznatog o mehanizmima koji su uključeni u restorativne sposobnosti klotha, Dubal kaže da ovo trenutačno istraživanje pruža "vrlo jak razlog da se sada uskoči u klinička ispitivanja na ljudima."

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Aging možete pronaći na ovoj poveznici.