Nalazite se
Članak
Objavljeno: 12.04.2014. 10:29

Timus 

Prva uspješna regeneracija organa sisavca

Znanstvenici potakli timus miša na samoregeneraciju i pomlađivanje.

Prva uspješna regeneracija organa sisavca

Poznato je da potpuna regeneracija organa kod sisavaca, pa tako i kod ljudi nije moguća, usprkos krivom tumačenju regeneracije jetre, koja predstavlja jedini organ u ljudskom tijelu koji može regenerirati izgubljeno tkivo, jer se ne radi potpunom povratu forme i funkcionalnosti, već o takozvanom kompenzacijskom rastu s povratom funkcionalnosti.

Istraživanja regeneracije organa pomalo podsjećaju na traženje izvora mladosti, no znanstvenici Sveučilišta u Edinburghu napravili su veliki iskorak objavom znanstvenog rada u kojem opisuju metodu pomoću koje su potakli timus miša na samoregeneraciju.

Timus ili prsna žlijezda je organ smješten u prednjem gornjem dijelu prsnog koša odnosno medijastinuma, te predstavlja središnji organ imunološkog sustava. Kod novorođenčeta i djece je dobro razvijen, dok poslije puberteta dolazi do njegove involucije i pretvaranja u masno tijelo.

Znanstvenici su nakon tretmana uspjeli postići da se timus miša udvostruči, te povrati strukturu koja se veže za njegovo mlađe doba.

Ovo je prvi puta da je netko uspio postići da se jedan radni organ sisavca sam regenerira. Znanstvenici navode kako u današnje doba nije novo uzgajanje organa korištenjem matičnih stanica pacijenta, no njihova metoda ne uključuje nikakve stanice, već se temelji na kemijski potaknutom samoregeneriranju.

Kako ne biste pomislili da je ovo otkriće doista neka vrsta čarobnog napitka za povratak mladosti, valja naglasiti da "okidač" koji potiče timus miša na samoregeneraciju funkcionira samo na miševima koji su genetski modificirani da mogu primiti taj kemijski podražaj, a znanstvenici navode kako je njihova studija samo demonstracija da je moguće natjerati organe na ponovni rast. Također kažu kako će trebati proteći još neko vrijeme dok se ne otkrije kako bi taj okidač za regeneraciju mogao funkcionirati kod ljudi.

Vrlo je vjerojatno da im u tome malo smeta i zakonska regulativa koja ne dozvoljava genetske modifikacije ljudskih embrija, no znanost nikada ništa nije uspjelo zaustaviti, pa neće ni to.

Biste li dozvolili da vaša nerođena djeca budu genetski modificirana kada biste znali da će živjeti nekoliko puta duže od današnjih ljudi? Bolje nemojte odgovoriti na to. 

Izvor: Dev.biologists.org

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam


   

*/-->