Padobrani ExoMarsa spremni za Mars

ESA-in stratosferski helijev balon podigao je makete modula za spuštanje na Mars i ispustio je iznad Arktičkog kruga na visini od gotovo 30 km, što je pokrenulo otvaranje dva velika padobrana iz njihovih vreća.

"Sretni smo što možemo potvrditi da imamo dizajn padobrana koji može raditi na Marsu, ambiciozan sustav s najvećim padobranom ikad lansiranim izvan Zemlje", kaže Luca Ferracina, ESA-in sistemski inženjer za modul za spuštanje i slijetanje ExoMars.

Ova kampanja testiranja pada s velikih visina održana je u svemirskom centru Esrange Švedske svemirske korporacije u Kiruni, na sjeveru Švedske, 7. srpnja.

Kako bi se uskladila kombinacija gustoće i brzine koju će kapsula iskusiti prilikom zarona u tanku Marsovu atmosferu, oko 1% gustoće Zemljine atmosfere na razini mora, balon je morao letjeti vrlo visoko.

Padobrani ExoMarsa pali su s visine od 29 km, što je otprilike tri puta veća visina od visine na kojoj lete komercijalni zrakoplovi.

Maketa kapsule je zatim ušla u slobodni pad na oko 20 sekundi, dostigavši gotovo brzinu zvuka, prije nego što je redom otvorila padobrane.

"Kombinacija brzine i niske gustoće atmosfere u ovom testu je potpuno ista kao i ono što će padobrani iskusiti na Marsu. Testiranje na Zemlji je način da se stekne povjerenje i potvrdi da svi elementi rade kako se očekuje", objašnjava Luca. 

Glavni padobran prvog stupnja širok je 15 m, sličan vrsti padobrana dizajniranih za slijetanje NASA-ine svemirske letjelice Viking na Mars 1972. godine. Za ExoMars, timovi koriste varijantu dizajniranu za uspješnu misiju ESA-e Cassini-Huygens na Titan, Saturnov najveći mjesec. Ovaj trostupanjski padobranski sustav još uvijek drži rekord za najudaljenije slijetanje.

Glavni padobran druge faze širok je 35 m i sastoji se od niza prstenova s razmacima između njih. Ovo će biti najveći padobran ikada na Marsu ili bilo gdje u Sunčevom sustavu osim Zemlje. Izrađen je od preko 800 četvornih metara tkanine i više od četiri kilometra užeta za ovjesne sajle, pa je potrebno oko tri dana da se savije u vreću.

Pažljivo savijanje svakog padobrana unutar njegove vreće ključno je za jamčenje ispravnog rasklapanja, a padobrani su izrađeni od vrlo lagane tkanine gustoće oko 40 grama po kvadratnom metru, što je otprilike polovica gustoće lista papira.

Većina padobranskog sustava dizajnirana je i izgrađena u Europi, uključujući komponente iz Nizozemske, Italije i Češke. Thales Alenia Space u Francuskoj nadzirao je kampanju testiranja.

Program ExoMars sastoji se od dvije misije: prve – Trace Gas Orbiter – lansirane 2016. godine, dok će druga, s roverom Rosalind Franklin, biti lansirana 2028. godine. Zajedno će se pozabaviti pitanjem je li život ikada postojao na Marsu.