Otkriven komet stariji od Sunčevog sustava

U svojem priopćenju za javnost, britansko Kraljevsko astronomsko društvo u Durhamu, objavilo je da tajanstveni međuzvjezdani objekt otkriven prošli tjedan,  vjerojatno predstavlja najstariji komet ikad viđen jer je moguće stariji od našeg Sunčevog sustava za više od tri milijarde godina.

Posjetitelj "bogat vodenim ledom", nazvan 3I/ATLAS, tek je treći poznati objekt izvan našeg Sunčevog sustava ikad uočen u našem svemirskom susjedstvu i prvi koji je do nas stigao iz potpuno drugačije regije naše galaksije Mliječni put.

Prema astronomu Sveučilišta u Oxfordu Matthewu Hopkinsu, mogao bi biti star više od sedam milijardi godina i mogao bi biti dosad najznačajniji međuzvjezdani posjetitelj.

Za razliku od prethodna dva objekta koji su u naš Sunčev sustav ušli iz drugih dijelova svemira, čini se da 3I/ATLAS putuje strmom putanjom kroz galaksiju, s putanjom koja sugerira da potječe iz 'debelog diska' Mliječne staze, populacije drevnih zvijezda koje kruže iznad i ispod tanke ravnine u kojoj se nalaze Sunce i većina zvijezda.

"Svi kometi koji nisu međuzvjezdani, poput Halleyjevog kometa, nastali su s našim Sunčevim sustavom, dakle stari su do 4,5 milijardi godina", rekao je Hopkins.  "No međuzvjezdani posjetitelji potencijalno mogu biti puno stariji, a od onih koji su do sada poznati, naša statistička metoda sugerira da je 3I/ATLAS vrlo vjerojatno najstariji komet koji smo ikada vidjeli."

Objekt je prvi put uočen 1. srpnja 2025. teleskopom ATLAS u Čileu, kada je bio udaljen oko 670 milijuna km od Sunca, a Hopkinsovo istraživanje predviđa da bi 3I/ATLAS, budući da je vjerojatno nastao oko stare zvijezde s debelim diskom, trebao biti bogat vodenim ledom.

"Ovo je objekt iz dijela galaksije koji nikada prije nismo vidjeli izbliza“, rekao je profesor Chris Lintott, koautor studije i voditelj BBC-jeve emisije The Sky at Night". "Mislimo da postoji dvije trećine šanse da je ovaj komet stariji od Sunčevog sustava i da od tada luta međuzvjezdanim prostorom."

Kako se približava Suncu, sunčeva svjetlost će zagrijavati površinu 3I/ATLAS-a kometa i pokretati kometarnu aktivnost, odnosno ispuštanje pare i prašine što stvara užarenu 'komu' i rep.

Rana opažanja već sugeriraju da je komet aktivan i moguće veći od bilo kojeg od svojih međuzvjezdanih prethodnika, 1I/'Oumuamua (uočen 2017.) i 2I/Borisov (2019.). Ako se to potvrdi, to bi moglo imati implikacije na to koliko će sličnih objekata budući teleskopi, poput novog opservatorija Vera C. Rubin, vjerojatno otkriti. Također bi moglo pružiti tragove o ulozi koju drevni međuzvjezdani kometi igraju u poticanju formiranja zvijezda i planeta diljem galaksije.

Otkriće 3I iznenadilo je tim. Dogodilo se dok su se pripremali za početak istraživanja s opservatorijem Vera C. Rubin, za koji njihov model predviđa da će otkriti između 5 i 50 međuzvjezdanih objekata.

Nalazi tima proizlaze iz primjene modela razvijenog tijekom Hopkinsovog doktorskog istraživanja, koji simulira svojstva međuzvjezdanih objekata na temelju njihovih orbita i vjerojatnog zvjezdanog podrijetla.

Model istraživača, nazvan Ōtautahi-Oxfordov model, označava prvu primjenu prediktivnog modeliranja u stvarnom vremenu na međuzvjezdani komet.

Za one koji žele gledati 3I/ATLAS, istraživači kažu da bi trebao biti vidljiv kroz amaterski teleskop razumne veličine krajem 2025. i početkom 2026. godine.