University of Göttingen
Otkriveni najveći depoziti zlata na svijetu
Istraživanje pokazuje da zlato nije tako rijetko kao što bi se moglo pomisliti, ali postoji kvaka.

Najveće Zemljine rezerve zlata ne čuvaju se u Fort Knoxu, američkom skladištu plemenitih metala. Zapravo, skrivene su mnogo dublje u zemlji nego što bi se očekivalo. Više od 99,999% Zemljinih zaliha zlata i drugih plemenitih metala leži zakopano ispod 3000 km čvrste stijene, zaključano unutar Zemljine metalne jezgre i daleko izvan dohvata čovječanstva.
Sada su njemački istraživači sa Sveučilišta u Göttingenu pronašli tragove plemenitog metala rutenija (Ru) u vulkanskim stijenama na otocima Havaja koji su u konačnici morali poticati iz Zemljine jezgre. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature.
U usporedbi sa Zemljinim stjenovitim plaštom, metalna jezgra sadrži nešto veću količinu određenog izotopa Ru-100. To je zato što dio Rutenija, koji je bio zaključan u Zemljinoj jezgri zajedno sa zlatom i drugim plemenitim metalima kada se formirala prije 4,5 milijardi godina, potječe iz drugog izvora od oskudne količine koja se danas nalazi u plaštu.
Ove razlike u 100Ru su toliko male da ih je u prošlosti bilo nemoguće otkriti. Sada su novi postupci koje su razvili istraživači sa Sveučilišta u Göttingenu omogućili njihovo rješavanje. Neobično visok signal 100Ru koji su pronašli u lavama na Zemljinoj površini može samo značiti da su te stijene u konačnici nastale s granice jezgre i plašta.
Dr. Nils Messling s Odjela za geokemiju Sveučilišta u Göttingenu objašnjava: „Kad su stigli prvi rezultati, shvatili smo da smo doslovno pronašli zlato! Naši podaci potvrdili su da materijal iz jezgre, uključujući zlato i druge plemenite metale, curi u Zemljin plašt.“
Profesor Matthias Willbold s istog odjela dodaje: „Naši nalazi ne samo da pokazuju da Zemljina jezgra nije toliko izolirana kao što se prije pretpostavljalo. Sada možemo dokazati i da ogromne količine pregrijanog materijala plašta, nekoliko stotina kvadrilijuna metričkih tona stijena, nastaju na granici jezgre i plašta te se uzdižu do Zemljine površine tvoreći oceanske otoke poput Havaja.“
To znači da barem neke od zaliha zlata i drugih plemenitih metala na koje se oslanjamo zbog njihove vrijednosti i važnosti u mnogim sektorima poput obnovljivih izvora energije, možda potječu iz Zemljine jezgre.
Messling zaključuje: „Ostaje za dokazati jesu li ovi procesi koje danas promatramo djelovali i u prošlosti. Naši nalazi otvaraju potpuno novu perspektivu o evoluciji unutarnje dinamike našeg matičnog planeta.“
Učitavam komentare ...