Krokodili bi nas mogli spašavati od infekcija

Krokodili se na našem planetu nalaze oko 83 milijuna godina, a vjeruje se da je jedan njihov divovski predak Deinosuchus čak jeo dinosaure. No osim što je poznat kao vrhunski vodeni grabežljivac, ovaj opasni gmaz također ima i dosta napadačke moći u svom imunološkom sustavu.

Po prvi put, znanstvenici su otkrili jedinstvenu komponentu fiziologije morskog krokodila koja pomaže njegovom imunološkom sustavu identificirati i ubiti gljivične infekcije. To je ono što im omogućuje da napreduju u vodama punim mikroba i patogena bez infekcija, unatoč čestim ranama koje zadobivaju u divljini.

Istraživači sa Sveučilišta La Trope u Melbourneu, Australija, izolirali su jedinstveni mehanizam za otkrivanje pH koji se sastoji od malih proteina, poznatih kao defenzini, koji otkrivaju infekciju i upozoravaju imunološki sustav. Uloga alarmiranja defenzina do sada je jedinstvena za ove gmazove i nije identificirana ni u jednoj drugoj biljci ili životinji.

Nalazi imaju veliki prostor za razvoj učinkovitog, ciljanog liječenja gljivičnih infekcija kod ljudi, koje postaju sve češće zbog povećane otpornosti na antibiotike.

"Krokodili imaju izvrsnu protugljivičnu obranu", rekao je Scott Williams, glavni autor i istraživač na Sveučilištu La Trobe. "Riješili smo strukture krokodilskih defenzina i oni izgledaju iznenađujuće poput istih proteina kod ljudi, što znači da bismo ih mogli koristiti kao obrazac za liječenje gljivičnih infekcija kod ljudi."

Otkriveni 1980-ih, defenzini su sastavni dio imunološkog sustava biljaka i životinja i pomažu u zaštiti od mikrobnih patogena kao što su bakterije i gljivice. Istraživanja su uglavnom usmjerena na ljudske defenzine, ali malo se zna o ulogama proteina u mnogim drugim vrstama.

Kod morskih krokodila defensin CpoBD13 posjeduje antimikrobnu aktivnost koja registrira pH razine okoliša. Omogućuje imunološkom sustavu životinje da prepozna koje je područje stanice zaraženo, a zatim napada i ubija gljivični patogen.

"Krokodilski defenzini mogu promijeniti svoju aktivnost na temelju pH okoline, tako da bismo mogli projektirati druge defenzine da se isključe ili uključe ovisno o prisutnosti infekcije", rekao je Williams. "Neki terapeutski tretmani djeluju na zdrave stanice slučajno, dok bi ovaj mehanizam mogao pomoći u smanjenju tih neciljanih učinaka i usredotočiti se na ono što je štetno."

Istraživači vjeruju da bi njihovo otkriće moglo dovesti do razvoja sintetskih defenzina s pH ovisnom aktivnošću koji bi se mogli koristiti za liječenje ozbiljnih infekcija kod ljudi.

Studiju objavljenu u časopisu Nature Communications možete pronaći na ovoj poveznici.