ESA
ESA priprema HDR video prijenos s Mjeseca
Sljedeći put kada astronauti slete na Mjesec, gledat ćemo ga u visokoj razlučivosti. Prijenos će biti u boji, digitalan i s do 60 sličica u sekundi.

Pola stoljeća nakon što je čovječanstvo prvi put stupilo na površinu Mjeseca, stručnjaci za svemirske komunikacije pripremaju najbolju moguću video reportažu o ovom epskom trenutku.
ESA i Njemački svemirski centar DLR proveli su simulirani hod po Mjesecu s realističnim zalaskom Mjeseca u objektu LUNA u Njemačkoj. Svemirske agencije će koristiti slike s probe kao referentne datoteke za buduće operacije na površini Mjeseca.
Snimke su uključivale astronaute koji napuštaju modul za slijetanje, istražuju Mjesec, pa čak i snimaju lunarni selfie kako bi uhvatili odraz na viziru kacige astronauta. Stručnjaci za snimanje snimili su statične i vrlo dinamične slike s astronautima i kamerama u stalnom pokretu.
Ova vježba nije se odnosila na stvaranje lažnih snimki Mjeseca. Tim je radio na razvoju realističnih testnih isječaka, od jednostavnih scena do scena s puno kretanja.
Svemirske agencije i tvrtke koriste snimke kako bi s javnošću podijelile svoja istraživačka postignuća. Većina videozapisa lansiranja, Međunarodne svemirske postaje i dubokog svemira komprimira se prije pohrane ili streaminga natrag na Zemlju.
Kako bi se osigurala kvaliteta i kompatibilnost, stručnjaci iz 28 zemalja sudjeluju u Savjetodavnom odboru za svemirske podatkovne sustave (CCSDS) kako bi raspravljali o različitim vrstama kodiranja i prijenosa radi osiguranja kvalitete videa i rukovanja podacima iz svemira, između ostalog.
Ovaj multinacionalni tim rješava prepreke u primanju visokokvalitetnih slika kroz ograničenu propusnost dostupnu s Mjeseca. Zajednička referenca pomaže znanstvenim, inženjerskim i slikovnim timovima da znaju što očekivati prije polijetanja rakete.
"Ovi napori trebali bi pomoći agencijama i tvrtkama da stvore temeljnu informaciju za video aplikacije i opremu. Aktivnosti za poboljšanje kvalitete videa nisu usmjerene samo na snimke Mjeseca, već na sve svemirske prijenose", kaže Falk Schiffner, predstavnik DLR-a u timu za snimke i aplikacije pokreta CCSDS-a.
S više od dva desetljeća iskustva u obradi i uređivanju svemirskih snimaka, predstavnica ESA-e u timu CCSDS Motion Imagery and Applications Working Group, Melanie Cowan, bila je oduševljena prvi put kada je na Zemlji kročila na europski Mjesec.
"Uočila sam kako bi to moglo izgledati na Mjesecu. Nemoguće je prići bliže stvarnom svijetu. Bilo je posebno i izazovno iskustvo snimati i fotografirati u ovom nadrealnom okruženju", kaže ona.
Melanie je nosila zaštitnu odjeću kako bi spriječila lijepljenje prašine za odjeću i kosu te kako bi izbjegla njezino udisanje. Mjesečeva prašina predstavlja jedan od najvećih izazova za snimanje. Svaki korak na 'Mjesečevom polju' podiže čestice prašine koje lebde u zraku i iskrivljuju slike.
Tim je proveo vrijeme testirajući kutove kamere, pokrete i osvjetljenje. "Isprobali smo različite simulatore i tehnike kako bismo replicirali osvjetljenje Sunca na Mjesecu. Istražili smo učinke sjena stijena i unutar kratera", kaže Melanie i dodaje kako su rani testovi pokazali da će HDR video pružiti više detalja u sjenovitim područjima na površini Mjeseca.
Slanje videa s Mjeseca nije tako jednostavno kao postavljanje na YouTube. Glavna ograničenja za prijenose s Mjeseca su veličina i potrošnja energije. Mjesečeva oprema mora biti lagana, energetski učinkovita i otporna na ekstremne temperaturne promjene.
Čak i ako imamo mogućnost prijenosa podataka velike propusnosti prema Zemlji i sa Zemlje, veličina i težina odašiljača čine ih nepraktičnim.
Misije Apollo koristile su mikrovalne frekvencije koje su zahtijevale 20.000 vata snage za slanje signala na Mjesec. Komandni i lunarni moduli svemirske letjelice imali su male antene i mali odašiljač s izlaznom snagom od samo 20 vata. Kako bi to nadoknadile, velike antene Mreže dubokog svemira na Zemlji pratile su putovanje na Mjesec.
Drugi izazov je kašnjenje signala. Radio signalu je potrebno 1,3 sekunde da putuje od Mjeseca do Zemlje. ESA-in program Moonlight ima za cilj postaviti konstelaciju od pet lunarnih satelita za komunikaciju velikom brzinom podataka u orbitu oko Mjeseca. Konstelacija će poboljšati komunikacijske veze između Mjeseca i Zemlje.
Ukratko rečeno, idući video prijenosi s Mjeseca više neće biti mutni i zrnati kao u doba Apollo misija, u kojima su teoretičari zavjera našli uporište da je slijetanje ljudi na Mjesec 1969. godine bilo lažirano.
Učitavam komentare ...