ESA prati rijedak međuzvjezdani komet

Službeno nazvan 3I/ATLAS, novo identificirani međuzvjezdani objekt tek je treći te vrste ikad opažen, nakon poznatog 1I/ʻOumuamua 2017. i 2I/Borisov 2019.

Komet je prvi put uočen 1. srpnja 2025. teleskopom ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) u Río Hurtadu u Čileu. Njegova neobična putanja odmah je izazvala sumnju da potječe iz međuzvjezdanog prostora.

To su kasnije potvrdili astronomi diljem svijeta, a objekt je dobio formalnu oznaku: 3I/ATLAS, što ukazuje na njegov status trećeg poznatog međuzvjezdanog objekta.

3I/ATLAS je udaljen otprilike 670 milijuna kilometara od Sunca i najbliži će mu se približiti krajem listopada 2025., prolazeći tik unutar orbite Marsa. Smatra se da je širok do 20 kilometara i da se kreće otprilike 60 km/s u odnosu na Sunce. Ne predstavlja opasnost za Zemlju, približavajući se na manje od 240 milijuna kilometara, više od 1,5 puta veće udaljenosti od Zemlje i Sunca.

Ured za planetarnu obranu ESA-e brzo je reagirao na otkriće. Automatizirani sustavi za detekciju upozorili su astronome ESA-e, koji doprinose globalnim naporima za praćenje putanje kometa i pronalaženje dokaza o njegovom postojanju u starijim podacima, proces poznat kao 'pretkrivanje'.

Astronomi ESA-e koriste teleskope na Havajima, u Čileu i Australiji kako bi pratili kretanje kometa. Neki od ovih teleskopa su u vlasništvu ESA-e, dok su drugi osigurani kao dio dugogodišnjih partnerstava .

Ovi napori dio su šire misije ESA-e za otkrivanje, praćenje i karakterizaciju objekata blizu Zemlje, iako se 3I/ATLAS ne smatra jednim od njih zbog svoje udaljenosti od našeg planeta. 

3I/ATLAS je aktivni komet. Ako se dovoljno zagrije dok se približava našoj zvijezdi, mogao bi početi sublimirati, što je proces u kojem se smrznuti plinovi izravno pretvaraju u paru, noseći čestice prašine i leda u svemir i formirajući sjajnu 'komu' i rep.

Međutim, do trenutka kada komet dosegne najbližu točku Zemlji, bit će skriven iza Sunca. Očekuje se da će se ponovno pojaviti početkom prosinca, nudeći astronomima još jednu priliku za proučavanje.

Ono što međuzvjezdane objekte poput 3I/ATLAS-a čini tako izvanrednima jest njihova apsolutno strana priroda. Dok svaki planet, mjesec, asteroid, komet i oblik života koji je nastao u našem Sunčevom sustavu dijeli zajedničko podrijetlo, zajedničku baštinu, međuzvjezdani posjetitelji su pravi autsajderi. Oni su ostaci drugih planetarnih sustava, noseći sa sobom tragove o formiranju svjetova daleko izvan našeg.

Možda će proći tisuće godina prije nego što ljudi posjete planet u drugom Sunčevom sustavu, a međuzvjezdani kometi ponude primamljivu priliku da dodirnemo nešto zaista onostrano.

Ovi ledeni lutalice nude rijetku, opipljivu vezu sa širom galaksijom, s materijalima nastalim u okruženjima potpuno različitim od našeg. Posjet jednom značio bi povezivanje čovječanstva sa Svemirom na daleko većoj skali.

U tu svrhu, ESA priprema misiju Comet Interceptor. Letjelica će biti lansirana 2029. godine u parkirnu orbitu na Lagrangeovoj točki 2 (L2) između Sunca i Zemlje, čekajući prikladnu metu, netaknuti komet iz udaljenog Oortovog oblaka koji okružuje naš Sunčev sustav ili, što je malo vjerojatno, ali vrlo privlačno, međuzvjezdani objekt.

Iako je malo vjerojatno da ćemo otkriti međuzvjezdani objekt koji je dostupan za Comet Interceptor, kao prva demonstracija misije brzog odgovora koja čeka svoj cilj u svemiru, bit će putokaz za moguće buduće misije presretanja ovih misterioznih posjetitelja.

Bilo da se radi o 1I/'Oumuamua, 2I/Borisov, 3I/ATLAS ili budućoj meti misije presretača, svaki novi međuzvjezdani posjetitelj podsjeća nas da smo dio ogromne i dinamične galaksije, i da nam se ponekad Svemir sam pojavi.