Nalazite se
Članak
Objavljeno: 09.11.2016. 09:58

VIDI.edu 

Visoko učilište Algebra: Certifikacijska obuka

Studij primijenjenog i multimedijskog računarstva s integriranim industrijskim certifikatima.

Visoko učilište Algebra: Certifikacijska obuka

Dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković

Algebra u svoj akademski stručni program integrira i certifikacijsku obuku, koja studentima omogućava bolju početnu poziciju na tržištu rada.

Koje smjerove iz IT-ja nudite i u čemu se vaši programi razlikuju od sličnih programa drugih učilišta? U kojem segmentu vidite vašu prednost u odnosu na konkurenciju?

Imamo studij primijenjenog računarstva, u sklopu kojeg nudimo smjerove programskog i sistemskog inženjerstva. Programi su usmjereni stjecanju praktičnog i primijenjenog znanja koje danas traži IT industrija te izgradnji spremnosti na učenje i neprestano prihvaćanje novih znanja. Pored toga imamo i studij multimedijskog računarstva, koji dijelom pokriva i front-end development, ali još više i različite vrste sadržaja, audio, video, 3D i sl. Obujam naših studija koji se odnose na računarstvo vezan je za ova tri programa koja su dostupna da preddiplomskoj i diplomskoj razini. Htio bih još istaknuti da nakon više od dvije godine rada na oblikovanju studija, uvodimo sada i MBA program iz digitalne ekonomije koji se zove e-Leadership MBA a provodimo ga u suradnji s Keley School of Business američkog University of Indiana, što je peta najbolja poslovna škola u SAD-u. Studij kreće krajem studenog u Hrvatskoj i radi se o miksu klasičnog MBA studija, koji obuhvaća financije, menadžment i sl. i niza IT kolegija orijentiranih na biznis. Tu smo se oslonili na inicijativu Europske komisije i vodećih poslovnih škola u Europi „e-Leadership“, kojom se želi poslovne lidere obrazovati na način da znaju maksimalno koristiti tehnologiju, na temelju koje mogu eventualno i sami smišljati nove poslovne modele. Jako smo sretni što ćemo tu imati vrhunske profesore iz SAD-a koji će u Zagrebu održavati nastavu.

Jako nam je važno kod definiranja i oblikovanja studija da pratimo koje su aktualne tehnologije i da ih uskladimo s akademskim znanjima, da naprosto složimo studijske programe koji će studente vrlo brzo voditi do zapošljavanja jer uzimaju u obzir ono što se zaista traži, ali pazeći da ih ne zatvorimo u kućicu jedne tehnologije, da ne bi postali nezapošljivi kada se tehnologija promijeni. I jedna od stvari koja je zaista specifična za naš studij su industrijski certifikati u IT-ju koje nastojimo ugraditi u program na način da oni ne mijenjaju klasične akademske ispite, ali omogućavauju studentima da se kroz nastavu pripreme za certifikaciju koja ih bolje pozicionira na tržištu rada.

Ovisno o studijskom programu, kod sistemaša i programera zastupljeni su certifikati u području Microsoft operacijskih sustava, Linuxa (Red Hat) i baza podataka i sigurnosti, uz ITIL certifikate, što su programerski certifikati koji vrijede za tri tehnologije: .NET, Java i Android. Na multimediji, to su 3D certifikati od Autodeska, niz Adobeovih certifikata i sl. Svi smjerovi dobivaju i obuku za standardni ECDL certifikat.

Na koji način usklađujete vaše programe s brzim tehnološkim promjenama? Koliko je zahtjevno držati korak s vremenom i sprečavati da znanja i vještine koje podučavate ne zastare dok studenti steknu diplomu?

Dobro pitanje. Tu idemo u dva smjera. Jedan smjer je kontinuiran razgovor s poslodavcima, bilo kroz odnos s Centrom karijera, gdje imamo stotinjak poslodavaca s kojima imamo ugovore i koji naše studente uzimaju na praksu i na projekte, bilo kroz godišnje analize potreba i promjena trendova i kroz fokus grupe. Drugi smjer je praćenje tehnologije. Kao akademski partner velikih vendora kao što su Microsoft, Oracle, Cisco i sl. dobijamo u najavi koje će se tehnologije mijenjati, što također uzmamo u obzir kod izmjena programa. Nikad ne kasnimo za novim tehnologijama više od jedne akademske godine. Ako neka nova tehnologija izađe na pola akademske godine, za sljedeću već pripremamo nove materijale. Na to utječe i činjenica da smo u studij ugradili certifikacijske ispite, jer nema svrhe pripremati studente za certifikate koji nisu više aktualni.

Kolika je školarina na Algebri?

Ovisno o načinu plaćanja, kreće od 29000 kn za avansnu uplatu, do nešto preko 30000 kn ako se plaća na rate. Umanjeno za stipendije, koje dijelimo stvarno jako puno. Školarina uključuje i certifikate i nastavne materijale i ostalo, tako da nema drugih troškova osim školarine.

A koje su mogućnosti stipendiranja za studente koji upišu Algebru?

Imamo dvije vrste financijskih olakšanja za studiranje. Jedno su stipendije, za koje studenti moraju pokazati dobre akademske rezultate tijekom studija ili u srednjoj školi i na državnoj maturi ako se tek upisuju. Drugo su financijske potpore i namijenjene su studentima slabijeg imovinskog statusa kojima na ovaj način ulazimo ususret. Postoji gradacija tih stipendija, od plaćanja većeg ili manjeg dijela školarine do stopostotnih, koje studente potpuno oslobađaju plaćanja školarine.

Kakve su mogućnosti mobilnosti vaših studenata i nastavnika? Jeste li uključeni u Erasmus ili neke druge programe međunarodne mobilnosti?

Studentska razmjena kroz Erasmus, gdje se jedan ili dva semestra može otići na neku drugu ustanovu kod nas funkcionira sa 65 kvalitetnih akademskih ustanova u Europi, gotovo u svim zemljama Europe, od velikih sveučilišta kao što je madridsko, do nekih manjih škola koje su samo usmjerene na neku specifičnu tehnologiju, kao što je jedna koja se bavi robotikom u Francuskoj i sl. I tu je dosta studenata koji dolaze i koji odlaze.

Druga stvar koju Erasmus potiče, a pokazala se prilično dobrom, je odlazak na praksu u inozemstvo. To je obično ljetna praksa. I tu imamo dobra iskustva, da studenti koji nam odu u inozemstvo na praksu, često tamo ostanu i zaposleni nakon studija. Iako, mi to ne forsiramo kao neku odskočnu dasku za slanje naših IT kadrova u Europu. Oni koji se odluče za takvu praksu, međutim, dosta često i ostanu vani. Imamo studente koji su diplomirali i sad rade u Njemačkoj, u Irskoj, u Švedskoj i drugim zemljama gdje su zapravo krenuli na praksu.

Osim Erasmusa, imate i poseban sporazum s Griffith Collegeom u Irskoj.

Da, to je zanimljiva priča. Trebalo nam je pet godina da dokažemo irskoj ustanovi, koja je tamo praktično najveći i najkvalitetniji privatni stručni studij, da je naš program dovoljno kvalitetan i da se usporedbom vidi da se dobar dio programa u računarstvu i poklapa pa smo za studente osigurali mogućnost da jednu godinu završe u Irskoj za cijenu koja jedva nešto viša od studiranja u Hrvatskoj, plus, naravno, troškovi smještaja i puta koje studenti moraju sami pokriti. Ali, korist im je ta što dobivaju međunarodno iskustvo i dvije diplome – našu i irsku i mogu se odlučiti hoće li nastaviti diplomski studij u Irskoj ili kod nas. Zapravo se za ovu opciju najčešće odlučuju studenti zadnjih godina preddiplomskog studija ili čak još češće oni koji su završili preddiplomski studij i onda idu na diplomski u Irsku, jer tamo postoji mogućnost jednogodišnjeg i dvogodišnjeg diplomskog studija pa studenti biraju koja im je najzgodnija opcija.

S obzirom na porast industrije računalnih igara u Hrvatskoj, planirate li uvesti kolegije ili programe s takvim fokusom?

Imamo trenutno u studijskom programu nekoliko kolegija koji se bave razvojem računalnih igara. Radimo na Constructu i na Unityu, a nešto od toga radimo i na kolegijima koji se odnose na razvoj nativnih mobilnih aplikacija na Androidu. Dakle, to je nešto što u našim programima već postoji. Upravo razgovaramo i s udrugama koje okupljaju programere igara u Hrvatskoj da zajedno s njima razmislimo o uvođenju dodatnih izbornih kolegija, da bi onima koji se stvarno vide u toj industriji dali priliku da još više nauče nego u postojećim kolegijima.

Imate li informacije o zapošljavanju vaših diplomaca? Koliko prema vašim saznanjima traje potraga za poslom u struci nakon diplomiranja na Algebri?

Svake godine radimo istraživanje koje ide prema onima koji su završili studij i prema njihovim poslodavcima. Tu nastojimo vidjeti koliko se studenata zapošljava, ali dobivamo i vrijedne informacije od studenata i od njihovih poslodavaca o programu koji su studenti pohađali pa ih možemo primijeniti u daljnjem usavršavanju studija. Općenito naši diplomci zaista nemaju problema sa zapošljavanjem. Po zadnjem istraživanju, 94% diplomaca je bilo zaposleno u trenutku dobivanja diplome. S jedne strane, to je posljedica rasta IT industrije, koja vapi za kadrovima, a s druge strane prepoznatljivost naših diploma, iza kojih zaista stoje znanje i stručnost. Većina se zapošljava u zemlji, ali u svakoj generaciji sve više naših studenata dobiva posao u i inozemstvu.

Imate li kakve programe poticanja studenata da nakon studija ostanu raditi u Hrvatskoj?

To je dobra ideja. Direktno ne, ali indirektno zapravo imamo. Kroz dobre odnose s Centrom karijera mi sad već imamo, pogotovo među programerima, studente druge godine preddiplomskog studija koji već imaju dogovore s hrvatskim poslodavcima s kojim ih je povezao Centar karijera, da će kod njih raditi praksu i završni projekt. Tako da mnogi od njih već tada stvaraju odnose s domaćim poslodavcima koji ih kasnije zapošljavaju. Na taj način dajemo studentima priliku da dobiju posao u Hrvatskoj. U tom smislu komuniciramo sa šezdesetak tvrtki, što iz IT industrije, što iz drugih industrija gdje tvrtke imaju IT odjele. Među njima IN2 Grupa, King ICT, Ericsson, PBZ, mStart, razni ISP-evi i dr.

Koje su za IT stručnjake prednosti ostanka u Hrvatskoj u odnosu na odlazak u inozemstvo?

IT sektor u Hrvatskoj daje sve kompetitivnije plaće, baš od straha od odlaska ljudi van. Istovremeno, troškovi života u Hrvatskoj su manji nego u mnogim zemljama gdje IT stručnjaci obično odlaze. Pored toga, moguće je i mnogi to rade, raditi u Hrvatskoj za stranog naručitelja koji vas plaća i onda s tom plaćom plaćati hrvatske najamnine, a ne londonske ili njujorške, koje su značajno veće. A i mnogi hrvatski IT poduzetnici pokazali se uspješnima na svjetskom tržištu.

Možete li navesti primjere uspješnih IT karijera vaših bivših studenata?

Dovoljno je reći da su ljudi zaposleni u kompanijama kao što su VMware, Google i Microsoft, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i vani. Pored toga, neki su osnivali vlastite startup tvrtke, npr. Vedran Mandić je suosnivač i CTO tvrtke Mogy. Neki rade i na manje uobičajenim radnim mjestima, kao Šime Zagorac, koji putuje svijetom kao sistemski inženjer na brodu tvrtke Norwegian Cruise Line.

Dijana Ćuzela // Digitalni marketing za uspješno poduzetništvo

Dijana-Ćuzela

Studenti Visokog učilišta Algebra uspješni su u poslovnom svijetu

Prema statistikama, 94% studenata Visokog učilišta Algebra zapošljava se u svega nekoliko mjeseci nakon završetka studija. Mnogi svoj budući posao nalaze već i tijekom studija. Često ostvaruju i značajne međunarodne i domaće karijere u sektoru, poput Filipa Zelića, koji radi u Googleu u Irskoj, Rolanda Lipošinovića, koji je na poziciji višeg stručnjaka za informatičku tehnologiju u HAKOM-u i mnogih drugih – ili su pak danas uspješni u svijetu poduzetništva, poput Dijane Ćuzele, poduzetnice iz Rijeke. Dijana je željela nadopuniti znanja stečena na četverogodišnjem studiju ekonomije pa je upisala studij digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra. „Jednostavno sam znala da je studij digitalnog marketinga onaj faktor koji će moju firmu i moje proizvode dovesti do jednog sasvim novog nivoa i da ću s tim znanjem postati konkurentnija“, naglašava. Dijanina tvrtka proizvodi nagrađivan kozmetički proizvod, šećernu pastu, a znanja koja stječe na studiju uvelike joj pomažu u praksi jer je, kako kaže i sama, „marketing najvažnija stavka u njezinu poslovanju“.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->