Kriza talenata u poluvodičkoj industriji donosi prilike

Organizacija poluvodičke industrije Semi, objavila je rezultate istraživanja koji ukazuju na veliki nedostatak radne snage u svjetskoj poluvodičkoj industriji.

Do 2030. godine industrija će trebati zaposliti milijun kvalificiranih djelatnika diljem svijeta, a razvidan je nedostatak više od 100.000 inženjera u Europi i više od 200.000 njih u azijsko-pacifičkoj regiji.

Usprkos tome, Semi kaže da izgledi industrije ostaju optimistični. Gotovo  svaki peti (19%) rukovoditelj poluvodiča predviđa nastavak rasta potražnje bez viška zaliha u sljedeće četiri godine. Globalna prodaja dosegnula je 627,6 milijardi dolara u 2024., što je porast od 19,1%, potaknut napretkom umjetne inteligencije, potražnjom za potrošačkom elektronikom, primjenom 5G mreže i inovacijama u automobilskoj industriji.

Vlade podupiru ovaj rast i velikim ulaganjima. Zakon o europskim čipovima ima za cilj udvostručiti udio EU u proizvodnji na 20% do 2030. s 43 milijarde eura.

 Tvrtke poput  NXP Semiconductors,  Infineon Technologies i  STMicroelectronics šire se.  Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) ostaje najveći svjetski ugovorni proizvođač čipova. 

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva predstavila je strategiju vrijednu milijardu funti tijekom 10 godina, dok je  Zakon o CHIPS-u i znanosti izdvojio 52,7 milijardi dolara za proizvodnju i istraživanje u SAD-u.

No najveći problem industrije je u tome što nema dovoljno lidera u poluvodičkoj industriji da bi upravljali ovim rastom.

Nedostatak talenata počinje na sveučilištima. Upis na studije elektrotehnike i računarstva opada već godinama pa je Njemačka 2021. godine zabilježila 6,5% manje STEM studenata nego prethodne godine.

Analiza  nedavnih podataka pokazuje zabrinjavajuće obrasce. Dok je Njemačka 2018. imala 81.934 studenta elektrotehnike, Irska je 2017. imala samo 742 nova studenta elektrotehnike. Sjedinjene Države su 2018. dodijelile samo  13.767 prvostupničkih diploma iz elektrotehnike.

Dok sveučilišta proizvode manje diplomanata, iskusni lideri odlaze u mirovinu. Trećina američkih zaposlenika u poluvodičkoj industriji ima 55 ili više godina. U Njemačkoj  će se trećina radne snage umiroviti u sljedećem desetljeću.

Sam posao se također mijenja. Umjetna inteligencija i strojno učenje  nadmašili su arhitekturu sustava kao najtraženije vještine na europskim tržištima. Softverski inženjeri specijalizirani za programiranje ugrađenih sustava postaju važniji od tradicionalnih inženjera dizajna.

Poluvodička industrija natječe se s drugim tehnološkim sektorima za talente, a 92 posto tehnoloških lidera izvještava o izazovima u pronalaženju kvalificiranih radnika.

Fluktuacija zaposlenika također se ubrzava. Očekivalo se da će 53 posto radnika u poluvodičkoj industriji dati otkaz početkom 2024., u usporedbi s 40% u 2021. Glavni razlozi uključuju nedostatak razvoja karijere (34%) i nedovoljnu fleksibilnost radnog mjesta (33%).

Koncentracija proizvodnje stvara dodatne probleme. Tajvan upravlja s 65% globalne proizvodnje, Kina s 15%, Južna Koreja s 12% i SAD s 12% . Unatoč tome, tvrtke sa sjedištem u SAD-u drže  otprilike 46,3% globalnog tržišnog udjela.

Oko  60% viših rukovoditelja vjeruje da tvrtke koje se bave poluvodičima imaju slabe brendove poslodavaca u usporedbi s poznatijim tehnološkim tvrtkama. Mnogi rade na tome da to promijene konkurentnim naknadama, poboljšanom ravnotežom između poslovnog i privatnog života te boljim mogućnostima karijere.

Neke tvrtke proširuju svoju potragu i izvan tradicionalnih kandidata. Sedamdeset i tri posto sada koristi zapošljavanje temeljeno na vještinama, fokusirajući se na sposobnosti, a ne na tradicionalno obrazovanje. Druge ciljaju susjedne tehnološke sektore u potrazi za rukovoditeljima s prenosivim vještinama.

Zadržavanje zaposlenika također je postalo važnije. S obzirom na  stopu odlaska zaposlenika od 13,2% u tehnološkoj industriji, tvrtke ulažu u napredovanje u karijeri i fleksibilnost radnog mjesta.

Inicijative za raznolikost i dalje dobivaju na zamahu diljem svijeta. Žene predstavljaju samo 17% radnih mjesta u poluvodičkoj tehnologiji, u usporedbi s 23% u industrijskom sektoru.

Semi kaže da budućnost poluvodičke industrije ovisi o rješavanju ovog paradoksa talenata. Tvrtke koje odlučno djeluju kako bi privukle, razvile i zadržale vodeće talente bit će u najboljem položaju da iskoriste tržišne prilike.

Što se tiče Hrvatske, studiranje na STEM fakultetima je i dalje jako popularno, ali kadrovi koji izlaze baš i nemaju priliku rada u poluvodičkoj industriji osim ako ne emigriraju u SAD, jer je teško vjerovati da će Hrvati posao tražiti posao u Južnoj Koreji ili Tajvanu.

Vjerujemo da bi Zakon o europskim čipovima i pokretanje proizvodnje u Europi mogli industriju znatno približiti Hrvatima. Mada ne vjerujemo da će se kod nas u skoroj budućnosti graditi pogoni za izradu procesora, sigurno će biti prilika za rad, primjerice na AI softveru kojim bi naši inženjeri mogli opskrbljivati buduću europsku industriju poluvodiča.