VIDEO: Prva animatronička lutka u jednoj hrvatskoj predstavi

Animatroničke ili mehanotroničke lutke već se dugo koriste u hollywoodskim filmovima i stranim kazališnim produkcijama, no sada je jedna od njih, lutka "novčić", po prvi puta izrađena u Hrvatskoj, točnije u kazalištu RI Teatar, za potrebe dječje lutkarske predstave Luda i novčić.

Zagrebački režiser Zoran Mužić, potvrdio je da je ovo definitivno prva takva lutka koja otvara novi i jedini pravac kojim lutkarstvo može ići.

Tehnologiju okretanja očiju (mehaniku), elektronički sklop prijemnika i upravljački sklop servo motora koji pokreće usta i oči osmislio je i izradio Mitja Vukelić, inženjer telematike.

Lutka radi na taj način da predajnik prima signal mikrofona i analognog kontrolera (gljive) na gamepadu, obrađuje ga i šalje putem bežične veze na 2.4 GHz. Lutka je "zijevalica" kojoj  umjesto animatorove ruke pokretne dijelove (oči, usta) pomiču električni servo motori. Predajnik prikuplja informacije dobivene od dva senzora, mikrofona za usta i "gljiva" za oči, obrađuje ih, slaže paket za slanje i prosljeđuje prijemniku u lutki.

Prijemnik dobivene podatke obrađuje i pretvara u kut zakreta servo motora te ih šalje motorima kako bi promijenili položaj usta/očiju. "Mozak" prijemnika i predajnika je ATMEGA 328p mikrokontroler, a bežična veza se ostvaruje putem Nordic NRF primopredajnika na 2.4 GHz. Servo motori korišteni u lutki su SG-90, a za mikrofonski modul i gamepad kažu kako dolaze od "noname" proizvođača, mada nas prilično podsjeća na DualShock 3.

Lutku napaja 6 AA baterija, 4 za servo motore, 2 za mikrokontroler i primopredajnik, a predajnik napajaju 2 AA baterije. Autonomija rada lutke je do 2 sata s 4 punjive baterije od 3000 mAh.  Za programiranje mikrokontrolera je korišten Arduino IDE.

Tijelo i lice lutke odnosno kompletan izgled i osobnost, te tehnologiju otvaranja usta "zijevalice" izradio je Igor Kondić.

Moramo reći kako ovo nije neki napredni robot koji je u stanju zamijeniti glumce poput čuvenih japanskih androida, proizvedenih od strane Hiroshija Ishigura, s kojim smo prošle godine imali priliku razgovarati uživo, ali pozdravljamo ovaj ulazak animatroničke tehnologije u hrvatski teatar, te vjerujemo kako ćemo uskoro moći vidjeti znatno kompleksnije kreacije.