Još se ne zna kada će se ugasiti bakrena mreža

U Zagrebu je održan tradicionalni, 12. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferencija koja na jednom mjestu okuplja predstavnike dionika tržišta, tijela državne uprave, gospodarstva, znanstvene zajednice i medija. 

Na događanju, koje je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), raspravljalo se o najvažnijim pitanjima vezanima uz usvajanje novih regulatornih okvira, tranziciji digitalne infrastrukture u Hrvatskoj te ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća na putu prema gigabitnoj budućnosti, ali i izazovima nacionalne implementacije EU direktive o kibernetičkoj sigurnosti.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, govoreći o trenutnim aktivnostima i onima koje su u planu, naglasio je kako se  tržište razvija vrlo dinamično. Posljedica je to aktivnosti i ulaganja operatora, aktivnosti regulatora, ali i porasta potražnje korisnika. Rezultati analize o kvaliteti mobilnih mreža ukazuju kako su sve tri hrvatske mreže dobre kvalitete, unatoč izazovima i različitim ograničenjima, naveo je Obuljen. Istaknuo je kako će HAKOM ostati predan radu na poboljšanju uvjeta, a operatorima je zahvalio na napretku u području zaštite korisnika, jer broj korisničkih sporova ne raste. Istaknuo je kako su nedavno i formalno osnovana tri savjetodavna mehanizma za djecu, osobe s invaliditetom i osobe starije dobi. Pozvao je dionike na suradnju i podizanju kvalitete usluga i samog odnosa prema ranjivim skupinama na još višu razinu jer tako je moguće napraviti nešto dobro i mjerljivo u društvu.

O razvoju tržišta u kontekstu DNA (Digital Network Act) govorio je pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić, koji je izložio kontekst nastanka prijedloga DNA. Govoreći o onomu što je poznato u ovom trenutku, kazao je kako je pred Europskom komisijom i novom povjerenicom Hennom Virkkunen zadaća pretočiti programske dokumente u konkretan prijedlog DNA, a na sadržaj upućuju pitanja iz javnog poziva EK iz lipnja 2025. Cilj je uspostava punog jedinstvenog tržišta, uklanjanje zapreka za prekogranično poslovanje, dovršetak prelaska na optiku te regulacija prikladna za 5G, kao i softverski definirane mreže u oblaku. 

Pravci djelovanja su pojednostavljenje regulatornog okvira, spektar, jednaka pravila za sve sudionike, nova pravila o pristupu digitalnim mrežama, upravljanje. Pojednostavljenje regulatornog okvira uključuje smanjenje zahtjeva za izvještavanjem, pojednostavljenje režima prethodne obavijesti, dodatnu harmonizacija prava krajnjih korisnika, poticanje prekograničnih usluga, B2B i IoT bez regulacije.

Što se tiče spektra potrebno je jačanje “peer review” procedure, ujednačavanje pravila za dodjelu spektra, dulje trajanje dozvola, uvjeti za 6G, EU solidarnost kod rješavanja smetnji, pravila za satelitsko pružanje usluga. Jednaka pravila za sve znače proširene definicije u skladu s tehnološkim realnostima, IP međupovezivanje i mrežnu neutralnost. Kad je u pitanju pristup, to znači napuštanje ex ante pojedinačne regulacije u korist simetrične regulacije temeljene na GIA-u, paneuropski veleprodajni proizvod, pravno obvezujući datum gašenja bakra. Također, predviđeno je jačanje uloge BEREC-a, odnosno spajanje BEREC-a i RSPG-a, pojasnio je Maričić.

Uslijedila je panel rasprava na temu ˝Lideri o novom regulatornom okviru i kako bi mogao utjecati na razvoj hrvatskog tržišta˝, a u raspravi, koju je moderirao Obuljen, sudjelovali su odvjetnik Damir Kramarić, Marko Mišmaš, direktor slovenskog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije (AKOS), koji dogodine preuzima mjesto predsjedavajućeg BEREC-a, Siniša Đuranović, član Uprave za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma, Morana Čulo Jovičić, izvršna direktorica Sektora pravnih i regulatornih poslova Telemacha i Dejan Turk, član Uprave i glavni direktor A1 Hrvatska. 
S obzirom kako je u tijeku postupak usvajanja novog regulatornog okvira EU (Digital Network Act), čiji je cilj poboljšanje pristupa sigurnoj, brzoj i pouzdanoj povezivosti za prijelaz na infrastrukturu temeljenu na oblaku i umjetnu inteligenciju, lideri hrvatskih operatora govorili su o tomu kako bi novi regulatorni okvir mogao utjecati na razvoj hrvatskog tržišta.

U nastavku konferencije Julijana Jančula Bauer iz HAKOM-ovog Ureda za širokopojasni pristup, izložila je pregled nalaza Izvješća o stanju digitalnog desetljeća 2025. s naglaskom na Hrvatsku. Govorila je o napretku u razvoju svjetlovodnih mreža i 5G tehnologije u usporedbi s pojedinim državama članicama, a poseban fokus izvješća bio je na izazovima ruralnih područja te na mogućnostima kako Hrvatska može ubrzati svoj put prema gigabitnoj budućnosti. 

Značajan je napredak u FTTP i 5G pokrivanju sa stopama rasta iznad EU prosjeka, a VHCN pokrivanje također dobro napreduje, što je u najvećoj mjeri posljedica EU sufinanciranja. U 2024. dopunjene su mjere u Nacionalnom Roadmapu vezane uz 5G mreže, a preporuke Europske komisije vezane uz Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2025. odnose se na uvođenje ciljanih mjera za ubrzanje postavljanja i korištenja svjetlovodne mreže (take-up), primjenu regulatornih i financijskih mjera za poticanje izgradnje gušće 5G mreže (uz korištenje spektra u mm području) i ubrzanje implementacije sigurnih samostalnih 5G mreža (5G SA), uz poticanje prekogranične suradnje i promicanje inovativnih 5G primjena te koordinirano djelovanje za planiranje i razvoj pouzdane, suverene i otporne digitalne infrastrukture, koja uključuje jezgrene zemaljske, podmorske i satelitske mreže, diljem EU-a i s međunarodnim partnerskim zemljama, naglasila je.

Gašenje bakrene mreže, koje donosi brojne prilike, ali i zazove za sve sudionike na tržištu elektroničkih komunikacija, bilo je tema izlaganja Mladena Sikirice, rukovoditelja Odjela ekonomije tržišta u HAKOM-u.

Korisnici migriraju s bakrenih na VHCN mreže, a u ovom trenutku 17 zemalja članica EU planira gašenje bakrene mreže, od čega je u 15 država već došlo do gašenja nekih dijelova, a u devet zemalja najavljeno je potpuno gašenje u razdoblju do 2040. U RH je procedura gašenja definirana u članku 114. Zakona o elektroničkim komunikacijama, a SMP operator mora obavijestiti HAKOM o rasporedu i uvjetima stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom, primjerenom roku za obavješćivanje trećih osoba na koje taj prelazak (migracija) izravno utječe o prijelaznom razdoblju prelaska te treba dostaviti specifikaciju dostupnih zamjenskih proizvoda koji su najmanje usporedive kakvoće i kojima se pruža pristup poboljšanoj mrežnoj infrastrukturi. 

Ako na temelju podataka iz obavijesti HAKOM utvrdi da postupak gašenja/prelaska ne osigurava dostatnu zaštitu tržišnog natjecanja i prava krajnjih korisnika, odredit će uvjete za primjereni postupak prelaska, istaknuo je Sikirica.

S obzirom kako je broj VHCN priključaka premašio broj bakrenih priključaka, sudionici panel rasprave  razgovarali su o tome je li došlo vrijeme za gašenje bakrene mreže. U panel raspravi na tu temu sudjelovali su Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske, Stojan Nikolić iz tvrtke RUNE Crow, Morana Čulo Jovičić iz Telemacha i Marko Čavlović iz Hrvatskog Telekoma.

"HT u ovom trenutku nema datum za odluku, tržište je snažno u ulaganju u VHCN mreže i taj proces je složen, resursno zahtjevan i dugotrajan. Ne isključujemo mogućnost pilot projekata u manjem opsegu" naveo je Čavlović, koji tvrdi kako nametanje datuma ne bi ubrzalo digitalnu tranziciju. Regulatorni okvir je u redu, no ključno je da HAKOM vlasnicima mreže pruži maksimalnu podršku. Definiranje kratkog roka može ugroziti tranziciju.

"Konačno mišljenje o procesu imat ću kad vidimo konkretan plan i uvjete, regulator treba biti uključen, a nas bi najviše brinulo da proces završi tako da poremeti tržišne odnose. Pravovremena najava gašenja važna nam je iz više razloga, nama se gasi veleprodajna usluga i potrebno je migrirati i naše korisnike. Trebamo se pripremiti i sa svojim resursima jer svi sudjelujemo u tom procesu", istaknula je Čulo Jovičić.

"Korisnici su svjesni da tehnologija ide naprijed, straha ima kod starijih korisnika u ruralnim područjima, njih je potrebno informirati i objasniti im kako je to dobrobit za njihova kućanstva i omogućit će im modernije usluge", naveo je Vujović, koji ne podržava žurne odluke.
RUNE Crow je spreman preuzeti korisnike s bakrene na optičku mrežu u područjima koja pokriva i u stanju je relativno brzo izgraditi mrežu. Ljudski resursi nisu im problem, no nisu za brze odluke.