ESA
Misija HydroGNSS lansirana je u izviđanje vode
Prva misija Scout Europske svemirske agencije, HydroGNSS, predstavlja značajan korak u unapređenju globalnog razumijevanja dostupnosti vode i učinaka klimatskih promjena na Zemljin vodni ciklus.
ESA je u svemir uspješno lansirala misiju HydroGNSS raketom Falcon 9 u okviru SpaceX-ove misije Transporter-15.
Manje od 90 minuta nakon lansiranja, dva satelita su se odvojila od rakete. Zatim je tvrtka Surrey Satellite Technology Ltd (SSTL) u Velikoj Britaniji potvrdila da su primili signale, što ukazuje na to da su oba satelita sigurno u orbiti oko Zemlje.
Oba satelita će koristiti inovativnu tehniku nazvanu reflektometrija Globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) kako bi doslovno 'izviđali vodu'.
Ovaj proces uključuje satelite HydroGNSS koji hvataju signale L-pojasa iz navigacijskih sustava kao što su GPS i Galileo. Ovi navigacijski sateliti odašilju mikrovalne signale L-pojasa koji se mijenjaju kada se reflektiraju od Zemljine površine.
HydroGNSS sateliti će usporediti ove reflektirane signale sa signalima koje sateliti primaju izravno od GNSS satelita kako bi otkrili vrijedne informacije o svojstvima povezanim s ciklusom vode i još mnogo toga.
Da bi to učinio, svaki HydroGNSS satelit nosi prijemnik za mapiranje s Dopplerovim efektom s kašnjenjem. Sastoji se od zenitne antene, koja prati izravne GNSS signale, i nadirne antene, koja prikuplja reflektirane signale i obrađuje ih u Dopplerove mape s kašnjenjem.
Koristeći ovu tehniku, ova dva mala satelita, koji kruže oko Zemlje pod kutom od 180 stupnjeva, mjerit će vlažnost tla, stanje smrzavanja i odmrzavanja, poplave i biomasu iznad zemlje.
Ovi podaci neće biti ključni samo za unapređenje našeg razumijevanja Zemljinog ciklusa vode, već i za podršku primjenama poput predviđanja poplava i poljoprivrednog planiranja.
Također, promatranjem opsega poplave i močvarnih područja, HydroGNSS će pomoći u otkrivanju močvara, važnih ekosustava koji mogu djelovati kao značajni izvori metan, često skrivenih ispod šumskih krošnji.
Informacije o stanjima smrzavanja i odmrzavanja pružit će uvid u ravnotežu površinskog zračenja, izmjenu energije i ugljika s atmosferom te ponašanje podzemnog permafrosta na visokim geografskim širinama.
U međuvremenu, podaci o nadzemnoj biomasi doprinijet će procjenama zaliha ugljika u šumama i njihovoj ulozi u globalnom ciklusu ugljika.
Istraživači proučili informacije prikupljene tijekom bliskog preleta letjelice Cassini kroz oblak Saturnovog ledenog mjeseca.
Tehnologija bi mogla napajati nosive uređaje i implantate, smanjujući elektronički otpad.
Učitavam komentare ...