Nalazite se
Članak
Objavljeno: 15.12.2019. 11:07

Ljudi i akohol 

Ljudi su nastali od pijanih majmuna

Znanstvenici tvrde da se iz loze čovjekolikih majmuna otpornih na alkohol razvilo čovječanstvo.

Ljudi su nastali od pijanih majmuna

Profesor Robin Dunbar sa Sveučilišta Oxford i dr. Kim Hockings sa Sveučilišta Exeter, razvili su zanimljivu teoriju o povezanosti ljudi i alkohola koja seže još u doba čovjekolikih majmuna. U knjizi pod naslovom "Humans and alcohol: a long and social affair", znanstvenici navode da je tolerancija na alkohol spasila naše drevne pretke od izumiranja. Prije nekih 10 milijuna godina, naši afrički majmunski preci jeli su voće koje je padalo s drveća, a mnoštvo tih plodova je fermentiralo i postalo alkoholno.

U to vrijeme populacija čovjekolih majmuna se nadmetala za hranu s majmunskim vrstama koje su jele svježe voće, pa su se zbog nedostatka hrane nalazili na pragu izumiranja, no tada je najmanje jedna linija razvila otpornost na trulo fermentirano voće bogato etanolom koje im je dalo nove izvore kalorija, zahvaljujući čemu su preživjeli i razvili se kasnije u ljude.

"Čak i danas možemo vidjeti primate kako jedu fermentirano voće pa čak i piju palmino vino koje je napravio čovjek", navodi doktorica Kim Hockings. "Teško je reći točno zašto to čine, a to se održava na ukupnu kompleksnu povijest naše povezanosti s alkoholom".

Znanstvenici također kažu da je alkohol imao veliku ulogu u tome kako su ljudi pod utjecajem alkohola stvarali i održavali svoje veze. "Kroz sve kulture i različita vremenska razdoblja, alkohol je predstavljao važnu ulogu u međusobnom društvenom životu između ljudi", navodi profesor Dunbar i dodaje kako se alkohol često gleda kao medicinski problem, no njegova zlouporaba je samo manji dio puno šireg društvenog uzorka korištenja od strane ljudi.

Obzirom da mnoge vrste životinja konzumiraju i procesiraju alkohol, idući cilj znanstvenika će biti testiranje razina etanola u divljem voću.    

Knjiga dvoje britanskih znanstvenika temelji se na ekspertizama s raznih polja, uključujući antropologiju, arheologiju, povijest, psihologiju i biologiju. Nije nam poznato vole li se profesor i doktorica malo dublje zagledati u čašicu.

Izvor: University of Exeter

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->