Nalazite se
  • Pop Tech
  • Antarktičko naselje koje hoda i skija
Članak
Objavljeno: 06.02.2013. 15:07

Halley VI 

Antarktičko naselje koje hoda i skija

Britanci službeno otvorili novi stambeni prostor koji omogućuje boravak znanstvenicima na južnom polu Zemlje.

Antarktičko naselje koje hoda i skija

Novodizajnirani istraživački centar Halley VI koji se nalazi na Antarktici službeno je postao dom za 52 znanstvenika koji će u njemu stanovati kako bi mogli nesmetano proučavati život, klimatske prilike i izvoditi druge znanstvene zadaće na najjužnijoj točki našeg planeta.

Za izradu modularnog naselja vrijednog 40,6 milijuna dolara zaslužna je tvrtka Hugh Broughton Architects, koja je riješila nekoliko velikih izazova koji su prijetili sličnim istraživačkim centrima.

4

Jedna od opasnih stvari koje su arhitekti i inženjeri riješili je propadanje zgrada u pukotine u ledu koje se povremeno pojavljuju, nakon čega ih je jako teško izvlačiti, što uvelike ograničava njihov vijek trajanja i prijeti sigurnosti ukućana. HBA je to riješio postavljanjem pokretnih hidrauličkih nogu na svaki modul istraživačke stranice, uz čiju pomoć se sam može izvući nakon propadanja u pukotine u ledu, a ukoliko dođe do odsklizavanja koje bi moglo zaprijetiti da naselje završi u nekom ponoru ili vodi tijekom otapanja leda, moduli su opremljeni skijama, pa se uz pomoć "snježnih traktora" mogu premjestiti na sigurno mjesto.

Pored toga inženjeri su puno brige vodili i u vezi unutrašnjeg uređenja naseobina, konzultirajući se čak i s psiholozima u vezi boja koje će se koristiti u pojedinim objektima, kako znanstvenici ne bi tijekom dugotrajnog boravka u potpunoj tami anatarktičkih zima padali u depresiju, a jednu od građevina predstavlja i hidroponski vrt u kojem se i u takvim uvjetima može uzgajati svježe povrće.

3

Naselje je projektirano tako da može izdržati temperature koje se na Antarktici spuštaju do -60 stupnjeva, te ledene vjetrove koji pušu i do 200 km/h.

Istraživačka baza Halley postala je poznata kada su znanstvenici koji su u njoj radili 1985. godine, objavili otkriće o nastanku ozonske rupe, do koje je došlo uslijed korištenja freona koji su se od 1968. godine koristili u raspršivačima (sprejevima), pri proizvodnji plastike, te u rashladnim uređajima.

To je bilo prvo otkriće koje je ukazalo na direktan negativan utjecaj čovjeka na planet na kojem živimo.   

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->