Najtraženije tehnologije na hrvatskim tech studijima

Nemilosrdno brz razvoj tehnologije za studente znači da moraju biti spremni učiti nove stvari. Za to je bitno naučiti učiti, ali i imati temeljna tehnološka znanja. Istovremeno za snalaženje u poslovnom okruženju treba razvijati tzv. soft skills i biti spreman raditi u interdisciplinarnim timovima. Istražili smo kako studente za ove uvjete pripremaju vodeći hrvatski tech fakulteti i učilišta te kako tu situaciju vide renomirane hrvatske IT kompanije.

S vodećim hrvatskim tech fakultetima i učilištima provjerili smo koja temeljna tehnička znanja prenose studentima te koje interdisciplinarne ili komplementarne vještine se nude u studijskim programima. Istovremeno smo o istoj temi razgovarali s poznatim hrvatskim tehnološkim tvrtkama.

Isto tako, još na JobFairu smo upitali tvrtke kakva znanja očekuju od studenata koji se prijave na njihove prakse i objave za posao, a neke odgovore možete pogledati u sljedećem videu:

Kakva znanja IT tvrtke očekuju od studenata? Pogledajte više u prilogu VIDI.edu! - YouTube

U godini velikih promjena u IT sektoru gdje smo svjedočili post-pandemijskim otpuštanjima u SAD-u, hrvatsko IT tržište i dalje traži nove ljude, doduše statistički u nešto manjem obimu. Istovremeno se pojavom generativnog AI-a pojavila bojazan na tržištu rada mnogo širem od samo tehnološkog sektora. Upravo je umjetna inteligencija sektor koji raste najviše, ali nije i jedini u IT domeni koji bilježi rast. S druge strane etablirani tradicionalni programski jezici poput Pythona i JavaScripta drže primat kao najznačajnije tehnologije. IT industrija mijenja se od godine do godine, pa čak i puno brže. Kako se kroz te mijene snalaze domaći fakulteti i učilišta ideja je koja nas vodi kroz naš tradicionalni posebni prilog Vidi.EDU.

U korak s promjenama

Za bilo koju, pa i svjetsku, obrazovnu ustanovu nemoguće je mijenjati kurikulum svake godine. Istovremeno, tehnologije u ICT-u se mijenjaju nevjerojatnom brzinom i potrebno je pomiriti te činjenice na način da se ostane u toku, a opet da postoji stabilni studijski program provjerene kvalitete. Upravo stoga, pitali smo vodeće hrvatske tehnološke fakultet i studije na koji način organiziraju svoja predavanja. Zanimalo nas je koja temeljna tehnološka znanja prenose studentima, na koji način pripremaju buduće profesionalce u IT sektoru na usvajanje novih tehnologija. Isto tako, zanimalo nas je na koji način kroz studiranje omogućuju studentima usvajanje tvz. soft skills te postoji li interdisciplinarni pristup kako bi studenti bili što pripremljeniji na tržište rada.

S obzirom da su visokoškolske ustanove često ujedno i znanstveno-istraživačke institucije, neke od novih tehnologija nastaju na njima. To je jedan način ostajanja u tijeku, čak i ispred trenutačnog IT tržišta. Drugi način je održavanje bliskog kontakta s tvrtkama iz realnog sektora. Ta se suradnja odvija kroz gostujuća predavanja, usvajanje savjeta koje uspješne tvrtke daju fakultetima oko novih studijskih programa ili kolegija. Treća razina je uključivanje studenata kroz praktični dio nastave u rad na stvarnim projektima vodećih hrvatskih IT kompanija.

Ono što je pokazao sken edukacijskih opcija u Hrvatskoj, budući studenti mogu biti zadovoljni načinom na koji se studente priprema za tržište rada pri čemu se usvajaju temeljna tehnološka znanja, promiče rad na projektima i praksa te se omogućuje razvoj „mekih“ vještina kroz razgranat sustav dodatnih kolegija.

Što se traži u svijetu?

Jedna od okosnica IT industrije su programski jezici. Iako software development nije apsolutna istina, aplikativni razvoj je nezaobilazna komponenta gotovo svih područja tehnologije i prema tome dobar indikator koliko su domaći fakulteti na tragu najtraženijih tehnologija. Postoji niz ljestvica najpopularnijih programskih jezika, a vjerojatno najrelevantniji izvor je anketa koju provodi Stackoverflow. Slične rezultate nudi i analiza Githubovih PYPL i TIOBE ljestvica, a ovo su prema tim izvorima najtraženiji programski jezici u 2023. godini:

1. JavaScript
2. HTML/CSS
3. Python
4. SQL
5. Java
6. C#
7. C++
8. PHP
9. C
10. Go

Među anketiranim developerima popularni su još Rust, Kotlin, Ruby, Dart i mnogi drugi. Kod razvoja softvera jedna od ključnih stvari su i softver framework, odnosno kolekcije alata, predložaka i libraryja koji olakšavaju razvoj. U 2023. godini najviše se radi s: ReactJS, Angular, Vue.js, Laravel, Django i Spring frameworkovima. Ako se gledaju međuplatformski mobilni frameworkovi, vodeću ulogu imaju Flutter, React Native, Cordova i Xamarin.

IT industrija je kompleksna i uključuje i razvoj hardvera te mnoge druge niše. Programiranje i alati su dio te priče, no izvan alata nalaze se trendovi i tehnologije koje su u fokusu industrije, a koje nisu nužno vezane uz jedan od programskih jezika nego traže interdisciplinarni pristup i mnoštvo znanja iz više područja. U 2023. godini najveći globalni naglasak je na razvoju računalne snage, znanosti o podacima, već spomenute umjetne inteligencije i strojnog učenje, proširene realnosti, digitalne sigurnosti, a i dalje je jako aktuelno područje 3D ispisa.

Što su o ovoj temi rekli predstavnici najpopularnijih tech studija u Hrvatskoj, saznajte na sljedećim poveznicama: FER, FERIT, FOI, RIT, Sveučilište Vern', TVZ

Pogled iz kuta industrije

Da ne ostane sve na strani fakulteta, o istoj temi razgovarali smo s nekoliko renomiranih hrvatskih IT kompanija. Zanimao nas je njihov pogled na spremnost studenata zna tržište rada i kako oni ocjenjuju temeljna tehnološka znanja te druge vještine s kojima diplomanti izlaze s domaćih fakulteta i učilišta.

Sofascore

Sofascore akademija kao most između fakulteta i zapošljavanja

Sofascore je svjetski poznata tvrtka koja radi rješenja u području praćenja sportskih rezultata uživo i njihova aplikacija i tehnologija osim milijuna korisnika dio je velikih sustava i liga. Tvrtka zbog svoje prirode radi na najnovijim rješenjima i zapošljava velik broj IT stručnjaka. Razgovarali smo s Josipom Stuhlijem, glavnim tehnološkim direktorom kompanije o tome kako on vidi tehnološka i druga znanja te spremnost diplomiranih stručnjaka za tržište rada. Josip je pozitivno ocijenio studijske programe u vidu teoretske podloge.

„Studenti često nisu svjesni koliko korisnog znanja stječu na fakultetu sve dok se ne zaposle. Predmeti poput programiranja, algoritama, baza podataka, mreža, operacijskih sustava, informacijske sigurnosti i sličnih su izuzetno korisni za daljnji rad u industriji. Iako studenti imaju priliku stjecati neka praktična znanja kroz predavanja, rad na projektima i laboratorijske vježbe, primjećuje se da taj praktični dio često nije na razini koja se očekuje u industriji. Dodatno, kada se priča o tehničkim fakultetima, važno je napraviti razliku između sveučilišnih i stručnih tehničkih studija. Sveučilišni studij studente osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća, dok je stručni studij primarno fokusiran na stjecanje stručnih znanja. Zbog toga velik dio programa sveučilišnog studija na tehničkim fakultetima uključuje izvrsno poznavanje teorije nauštrb praktične primjene", pojasnio je Josip.

Kao problem je naveo da studenti koji nisu tijekom obrazovanja imali prilike raditi u industriji, moraju puno toga naučiti prije nego što mogu doprinijeti svojim radom.

„To je prvenstveno zato što fakulteti teško mogu držati korak s promjenama koje se događaju u IT svijetu, ali i složenijeg balansiranja između teorije i prakse. Iako fakulteti pružaju vrijedno znanje studentima, ne mogu uvijek osigurati da su studenti upoznati s modernim tehnologijama i načinima razvoja.

Upravo iz tog razloga, u Sofascoreu već dugi niz godina provodimo Sofascore akademiju. Kroz jedan semestar, akademija studentima pokazuje suvremeni pristup razvoju programske potpore i kako se koriste najnovije tehnologije. Polaznici koji uspješno završe akademiju sposobni su odmah po zaposlenju raditi na konkretnim zadacima. Ova inicijativa usmjerena je na smanjenje jaza između teorijskog znanja stečenog na fakultetu i praktičnih vještina potrebnih u stvarnom radnom okruženju".

Tehnološki direktor Sofascorea nešto teže ocjenjuje napredak studenata u „mekim“ vještinama. Slika je pomalo iskrivljena i iz razloga što se prednost pri zapošljavanju daje najboljim polaznicima Sofascore akademije u kojoj se također bruse soft skills. Ono što je primjetno prema Josipu, jest da su studenti svjesni važnosti razvoja ovih vještina i rade na njima više nego prije.

Budući da Sofascore čini velik dio različitih odjela koji uključuju razvoj, marketing, financije, podaci i drugi, novi zaposlenici vrlo brzo dolaze u doticaj s kolegama iz drugih odjela i bitna je komponenta interdisciplinarnog pristupa.

„Dosadašnje iskustvo nam govori da se studenti tehničkih fakulteta vrlo uspješno snalaze u takvim interdisciplinarnim situacijama, ako je prethodno kvalitetno napravljeno uhodavanje u posao. Dodatno, jedna od najvažnijih vrijednosti koju dobivaju studenti tehničkih fakulteta jest upravo znati postavljati prava pitanja te učinkovito pronalaziti odgovore na pitanja, koja nužno nisu tehničke naravi.

Jedan od primjera interdisciplinarne situacije jest optimizacija akvizicije korisnika. Da bi student uspješno implementirao rješenje, potrebno je da razumije akvizicijske strategije, načine oglašavanja, određivanje cijene oglasa te zatim navedene informacije iskoristiti u oblikovanju automatskog rješenja koje će maksimizirati broj akviziranih kvalitetnih korisnika uz minimalan trošak oglašavanja. Navedeno rješenje uključuje nužnost suradnje s više osoba različitih struka te ispravno ustanovljavanje rubnih slučajeva u kojima algoritam možda neće biti prikladan.“- naveo je Josip Stuhli konkretan primjer iz Sofascore prakse i dodao kako je ove godine počela i Sofascore Data Science akademija koja od polaznika zahtjeva da uspješno integriraju znanja analitike, strojnog učenja, podatkovnog inženjerstva i marketinga na podacima iz stvarnog svijeta.

Iz kuta industrije Josip ima nekoliko ideja na čemu bi fakulteti trebali više raditi za stvaranje još kvalitetnijih stručnjaka.

„Praktično iskustvo igra ključnu ulogu u pripremi mladih diplomiranih studenata za uspješnu karijeru. Kroz prakse, stažiranje ili projekte s poslovnim partnerima, studenti imaju priliku primijeniti svoje znanje u stvarnom radnom okruženju. Stoga, važno je da fakulteti uspostave aktivnu suradnju s industrijom kako bi osigurali da studenti imaju pristup tim prilikama. Takva suradnja jest moguća ako fakulteti počnu stvarati kvalitetne alumni zajednice kod kojih će uspješne i stručne osobe svojim fakultetima vraćati dragocjeno industrijsko znanje kroz mentoriranje studenata ili snažnijeg povezivanja fakulteta s realnim sektorom. Primjer koji možemo istaknuti jest nedavno okupljanje alumni zajednice FER-a, koji upravo želi napraviti povratnu vezu između diplomiranih studenata s radnim iskustvom i onih koji tek trebaju izići na tržište rada.

Uz važnost da fakulteti redovito ažuriraju svoje programe studija kako bi bili relevantni i usklađeni s potrebama tržišta rada, važno je i da fakulteti postaju čim više neovisniji od državnog proračuna. Ako želite potaknuti fakultete da studente uče relevantne stvari od kojih je moguće živjeti i uspjeti, tada bi upravo ti isti fakulteti trebali biti primjer svojim studentima i pokazati im kako uspješno privući novac kroz različite fondove koji potiču inovativnost. Studiji ili kolegiji koji su svrha sebi samima vrlo vjerojatno će stvoriti radnu snagu koja sutra neće biti korisna društvu. Dakle, uz relevantan i ažuran studijski program, hrvatski fakulteti moraju početi razmišljati proaktivno, inovativno, društveno odgovorno te vlastitim primjerom pokazati vlastitim studentima što je potrebno raditi i koja znanja tržište zahtjeva“.

Poslovna inteligencija

Najvažnije je da studenti nauče razmišljati

U sklopu ove teme razgovarali smo s još jednom vrlo značajnom domaćom IT tvrtkom. Poslovna inteligencija je jedan od lidera u svom području i tvrtka koja upošljava velik broj stručnjaka. Na prvoj liniji fronte u tom procesu nalazi se Voditeljica ljudskih potencijala Nataša Margetić Lukić.

Nataša smatra kako ne treba generalizirati kada je riječ o pitanju koliko je kvalitetno tehničko i stručno predznanje diplomanata naših fakulteta. Svaki je student i profesor različit.

„Generalno mogu reći da je većina studenata koji se zapošljavaju u Poslovnoj inteligenciji tijekom fakulteta stekla kvalitetna tehnička predznanja. Tehnički fakulteti su ih prilično dobro pripremili za naše područje rada, ali tehnologije se ionako vrlo brzo mijenjaju i najvažnije je da studenti nauče razmišljati na tehnički način pa tu logiku mogu prenijeti na različite tehnologije".

I dok na tehničkoj strani Voditeljica ljudskih potencijala pozitivno ocjenjuje pripremu na fakultetima, razvoj „mekih“ vještina nije na toj razini.

„Po mojem iskustvu, soft skills kao što su timski rad, komunikacija, prezentacijske vještine i slično su premalo zastupljene na fakultetima. Znam da na nekim tehničkim fakultetima studenti imaju predmete iz ovog područja, ali su im puno manje važni i manje pažnje posvećuju njima. To se kasnije vidi u radu, a komunikacija je u poslu vrlo važna. Zato mi u Poslovnoj inteligenciji za pripravnike imamo edukacijske programe baš iz tih soft skills područja kako bismo ih dodatno osposobili za komunikaciju s klijentima i što bolju međusobnu suradnju", pojasnila je kako to vide u Poslovnoj inteligenciji Nataša Margetić Lukić.

Razumijevanje klijenata i njihovih poslovnih problema ključna je komponenta u poslovanju.

„Zato nam je važno, na početku zaposlenja, kroz mentorski proces, omogućiti novim zaposlenicima stjecanje što bolje podloge o poslovnim procesima. Tu se studenti s društvenih fakulteta puno lakše snalaze i zato se s njima više radi na stjecanju tehničkog znanja, a sa studentima tehničkih fakulteta radimo više na razvoju soft skills i poslovnog znanja".

Kroz svakodnevni rad s kandidatima za zaposlenje koji su proizašli iz hrvatskog obrazovnog sustava, Nataša nam je podijelila svoju viziju na čemu bi fakulteti i učilišta trebali poraditi.

„Smatram da je važno za studente da razviju što šire znanje i da imaju interes za različita područja. Važno je da budu komunikativni, znatiželjni, da žele naučiti o poslovanju, da razumiju otkuda plaća dolazi i kako upravljati svojim financijama. Smatram da ih fakulteti, uz tehničke i stručne vještine, trebaju što više naučiti životno važnim vještinama kao što su rješavanje problema, kritičko razmišljanje, proaktivnost, empatija i slično kako bismo se kao društvo razvijali i napredovali".

Ericsson Nikola Tesla

Ključna je suradnja fakulteta i industrije

Ericsson Nikola Tesla je najveća ICT tvrtka u Hrvatskoj koja ima više od 2800 ICT stručnjaka pri čemu je njih oko 1800 softverskih developera te oko 1000 stručnjaka koji rade na modernizaciji mreža globalnih operatora i eksperata sa znanjima iz različitih industrija. ENT je tvrtka s najvećim razvojno-istraživačkim centrom u regiji.

U Ericsson Nikoli Tesli razgovarali smo s Dragom Holubom, direktorom Centra za istraživanje i razvoj u kojemu radi najviše razvojnih inženjera. On nam je pojasnio kako se zbog važnosti ICT industrije i odgovornosti kompanija opredijelila za najvišu razinu integriteta, etičnosti i transparentnosti u vođenju poslovanja, a detaljno su definirana potrebna znanja, vještine i osobine koje kandidati moraju posjedovati, kao i područja izvrsnosti na kojima se temelji komparativna prednost kompanije.

„U Ericssonu Nikoli Tesli zapošljavamo preko 100 IT diplomanata godišnje, a kroz selekcijski proces prođe ih znatno više. Kvaliteta tehničkih znanja ovisi od fakulteta do fakulteta i teško je generalizirati. S fakulteta s kojih primarno zapošljavamo diplomanti dolaze s kvalitetnim stručnim predznanjima". Ključnim smatra tijesnu suradnju fakulteta i industrije kako bi se studentima otvorilo što više prilika da razvijaju svoje vještine i znanja u stvarnim, pravim projektima. Na taj način  studenti već tijekom fakulteta povezuju svoje znanje s tržištem rada.

Prilog VIDI.edu pročitajte u cijelosti klikom na naslovnicu specijalnog priloga: