Nalazite se
Članak
Objavljeno: 31.05.2021. 17:24

50 godina Srca 

Ivan Marić o budućnosti Srca

Povodom 50. obljetnice Sveučilišnog računskog centra razgovarali smo s novim ravnateljem Ivanom Marićem.

Ivan Marić o budućnosti Srca

Ugledni inozemni gosti i proslava 50. rođendana Sveučilišnog računskog centra obilježili su konferenciju Dani e-infrastrukture Srce DEI 2021. Početak travnja obilježio je i dolazak novog ravnatelja Srca Ivana Marića pa smo ove prigode iskoristili za razgovor o planovima za budućnost. Srce se primarno bavi e-infrastrukturom i potpora je obrazovnim institucijama u Hrvatskoj, a zanimalo nas je kojim će se projektima usluge Srca pomaknuti još koji korak naprijed.

VIDI: Koji su prioritetni projekti za Srce u narednih par godina?

Ivan Marić: Aktivnosti Srca u narednom će razdoblju biti usmjerene na izgradnju i upravljanje zajedničkom nacionalnom e-infrastrukturom i na pružanje digitalnih usluga koje su značajne i neophodne za moderno obrazovanje i znanost.

Svakako treba izdvojiti strateški nacionalni projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) u sklopu kojeg će se izgraditi računalni i podatkovni oblak koji će biti temeljna sastavnica nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture koja će akademskoj i istraživačkoj zajednici osigurati napredne računalne i spremišne resurse te na njima izgrađene digitalne usluge. Ujedno će se i svim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja osigurati fleksibilnost u planiranju i ostvarivanju njihovih informacijskih potreba.

Ivan Maric_2

Uz HR-ZOO, kao prioritetni projekt izdvajamo i izgradnju nacionalnog informacijskog sustava znanosti – CroRIS, koji Srce provodi u sklopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje (ZTP) koji vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. CroRIS će objediniti informacije o znanstvenicima, ustanovama, projektima, uslugama, istraživanjima, radovima, patentima, opremi i mnoge druge koje su do sada postojale u odvojenim bazama i sustavima koji su bili ili djelomično povezani, ili nisu bili uopće povezani. To je otežavalo postupke odlučivanja upravljačkim tijelima ustanova, ali i postupke pribavljanja kvalitetnih i relevantnih informacija potrebnih za istraživačke procese, znanstvene radove ili obrazovanje pojedinačnih korisnika poput studenata, znanstvenika i istraživača.

U planu je, također u suradnji s MZO, tijekom ove godine započeti i projekt izgradnje informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju.

Prioritet Srca su i njegove redovne aktivnosti na pružanju preko 30 javnih usluga dionicima sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali i šire. Te aktivnosti podrazumijevaju svakodnevne operativne poslove i poslove vezane uz tehnološke i poslovne iskorake na većini usluga.

Prioriteti u bližoj budućnosti

VIDI: Koje aktivnosti vezane uz razvoj e-infrastrukture i digitalnih usluga za znanost i obrazovanje su prioritet?

Ivan Marić: Uz HR-ZOO, aktivnosti Srca bit će vezane uz kontinuiran razvoj i održavanje svih komponenti nacionalne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ključna komponenta je sustav AAI@EduHr kao jedinstveni i zajednički sustav povjerenja i elektroničkih identiteta za pristup informacijskim sustavima i kao nezaobilazni element osiguranja mobilnosti studenata, nastavnika i istraživača. Nadogradnja na HR-ZOO je izgradnja i koordinacija otvorenih i FAIR podatkovnih infrastruktura temeljenih na pouzdanim i dostupnim nacionalnim platformama poput Dabra, Hrčka i Merlina te informacijskim sustavima poput ISVU-a, ISAK-a, ISSP-a i ISRHKO-a.

Na nedavno završenoj konferenciji Srca DEI 2021 javno smo objavili pokretanje inicijative za uspostavu nacionalnog oblaka za otvorenu znanost (HR-OOZ) te neraskidivu povezanost HR-ZOO i HR-OOZ u implementaciji principa otvorene znanosti u RH. Nastavit će se i aktivnosti na izradi alata i platformi za analizu podataka te na izgradnji novih i unapređenju postojećih alata i platformi te prilagodbi paketa usluga potrebama krajnjih korisnika.

Posebna će se pozornost i dalje posvećivati edukaciji krajnjih korisnika u smislu kreiranja obrazovnih sadržaja prilagođenih podizanju razine digitalnih vještina u korištenju resursa, platformi i informacijskih sustava Srca. Također, planira se i aktivan rad na izradi prijedloga i provedbi novih strateških projekata u cilju izgradnje novih te poboljšanja i jačanja prethodno spomenutih komponenti e-infrastrukture.

VIDI: Koja je zapravo to infrastrukturna podrška i na što se hrvatski sustav obrazovanja oslanja na Srce?

Ivan Marić: Srce je graditelj sigurne i otvorene nacionalne e-infrastrukture i digitalnih usluga za sustav znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, IT centar Sveučilišta u Zagrebu te aktivni dionik u europskom digitalnom prostoru. Srce predstavlja oslonac za provedbu digitalne transformacije sustava znanosti i visokog obrazovanja tako što dionicima sustava iz znanosti i visokog obrazovanja pruža pouzdane, sigurne i krajnjim korisnicima lako dostupne digitalne usluge, promovira  i potiče primjenu načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja te kontinuirano tehnološkim i servisnim iskoracima unapređuje postojeće i uspostavlja nove digitalne usluge. Nadogradnjom osnovnih slojeva e-infrastrukture računalnih i spremišnih resursa podatkovnim i informacijskim slojem te kontinuiranom edukacijom i podrškom korisnicima digitalnih usluga i sustava Srca, Srce će posebno raditi i na učvršćivanju svoje uloge nezaobilaznog partnera čelnicima i upravama ustanova u digitalnoj transformaciji znanosti i visokog obrazovanja u RH omogućavanjem donošenja odluka temeljenih na podacima i informacijama.

Sustav znanosti i obrazovanja u Srcu ima partnera koji, uz implementaciju najnovijih tehnoloških rješenja, svojim korisnicima pruža stručnu, visokokvalitetnu i pravovremenu podršku u obliku obrazovnih sadržaja, konzultacija, priručnika i rješavanja brojnih upita osposobljavajući ih pritom da dostupna tehnološka rješenja koriste na odgovarajući način.

Gradi se pet podatkovnih centara

VIDI: U kojoj je fazi izgradnja podatkovnih centara i što će njegov završetak omogućiti vašim korisnicima?

Ivan Marić: U sklopu projekta HR-ZOO gradi se ukupno pet podatkovnih centara u četiri grada - u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu na lokacijama Srce i kampus Borongaj. U podatkovnim centrima u Osijeku, Splitu, Rijeci i na kampusu Borongaj radovi koji su započeli u kolovozu 2020. godine su u punom tijeku, odvijaju se bez kašnjenja te očekujemo da će završiti sukladno inicijalnom planu u rujnu ove godine. Radovi u zgradi Srca započinju ovih dana te po planu završavaju u veljači 2022. godine. Prilikom dinamike radova posebna se pozornost vodila o neprekinutosti poslovanja zgrade i svih IKT sustava Srca s obzirom na to da predstavljaju srce digitalnog života sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali i središte hrvatskog interneta.

Konačni rezultat ove faze projekta HR-ZOO je izgrađena nacionalna distribuirana mreža podatkovnih centara kao temeljna sastavnica nacionalne e-infrastrukture. Sustav znanosti i visokog obrazovanja dobiva na raspolaganje adekvatni prostor opremljen tehničkim sustavima prilagođenim vremenu za smještaj IKT opreme, čime prestaje potreba, a nadam se i praksa, smještaja opreme u neadekvatnim prostorima po zavodima, fakultetima ili institutima. Okrupnjivanjem prostorne komponente ujedno se uvelike smanjuju troškovi u sustavu.

VIDI: Koji su planovi u projektu Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) i zbog čega je on značajan?

Ivan Marić: Znanost i visoko obrazovanje smatraju se pokretačima razvoja u društvu i gospodarstvu. Tu ulogu mogu ostvariti isključivo u okruženju koje je prikladno za provođenje istraživanja, poticanje inovacija i modernog obrazovanja. U današnje vrijeme sveprisutnosti velike količine podataka i multidisciplinarnosti, znanost i visoko obrazovanje nezamislivi su bez napredne e-infrastrukture.

Završetkom nacionalnog projekta HR-ZOO izgradit će se upravo takva infrastruktura potrebna za modernu znanost i moderno obrazovanje. Pouzdani i moderni podatkovni centri osiguravat će visoku dostupnost IKT opreme i digitalnih usluga. Napredni računalni i spremišni resursi omogućit će usluge virtualnih računalnih i spremišnih resursa na načelu računarstva u oblacima, računalne resurse visokih performansi, računalne resurse s velikom propusnošću te velike spremišne kapacitete.

Uz računalne resurse i znanstveni softver nužan za provođenje računalno zahtjevnih istraživanja, korisnicima će se nuditi edukacija i specijalizirana podrška. Jednostavan i kontroliran pristup uslugama HR-ZOO-a bit će popraćen podrškom e-znanstvenika specijaliziranih za pojedine grane znanosti. Nova širokopojasna mrežna infrastruktura osigurat će povezivanje podatkovnih centara u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu prijenosnim kapacitetima od 100 Gbit/s, čime će se osigurati pretpostavke za brži i sigurniji pristup uslugama te povezanost nacionalne e-infrastrukture s infrastrukturama u Europi i svijetu radi ravnopravnog sudjelovanja hrvatskih istraživača u europskom istraživačkom i visokoobrazovnom prostoru.

Konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2021

Konferencija Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2021, koja je i ove godine bila i konferencija nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), održavala se virtualno 28. i 29. travnja 2021.

Sudionicima konferencije uvodno su se obratili Ivan Marić, ravnatelj Srca i Sabina Rako, pomoćnica ravnatelja Srca za razvoj i unapređenje kvalitete i predsjednica Programskog odbora konferencije.

Više od 70 predavača i autora te preko 350 sudionika ovogodišnje konferencije bavili su se temama vezanim uz digitalnu transformaciju sustava znanosti i visokog obrazovanja, međunarodne i nacionalne inicijative za otvorenu znanost, digitalizaciju mobilnosti studenata, razvoj kompetencija za računarstvo visokih performansi, sigurnost i pouzdanost elektroničkih identiteta, informacijske sustave u znanosti i obrazovanju te učenje i poučavanje uz pomoć tehnologije. Sam program konferencije bio je podijeljen u devet tematskih blokova tijekom kojih su održana 36 predavanja, dva okrugla stola i debata.

Prvi pozvani predavač, Paul Feldman, direktor Jisca, organizacije koja pruža digitalne usluge ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Ujedinjenog Kraljevstva, u svom je izlaganju istaknuo da industrijska revolucija 4.0, koja je u tijeku, automatizira kognitivne procese u znanosti i obrazovanju te da napredne informacijske tehnologije značajno utječu na procese obrazovanja i to prije svega na proces vrednovanja studenata.

Paul Feldman_jpg

Drugo pozvano predavanje održao je João Bacelar, izvršni direktor Udruženja europskih sveučilišta (European University Foundation), najvećeg i najutjecajnijeg udruženja europskih sveučilišta kojemu je cilj modernizirati procese u europskom prostoru visokog obrazovanja.

Joao_Bacelar_jpg

U izlaganju je istaknuo da je potrebno iskoristiti informacijske tehnologije i infrastrukture za transformaciju već ustaljenog procesa razmjene dokumenata koji prati studentsku mobilnost i omogućiti prekograničnu razmjenu podataka koji će biti kompatibilni i iskoristivi na svim ustanovama uključenim u procese mobilnosti. Pritom se velika pažnja mora posvetiti osiguravanju povjerenja, sigurnosti i pouzdanosti te razmjene.

Drugog dana konferencije Srce je proslavilo svoj 50. rođendan organizacijom okruglog stola s temom „Digitalnom transformacijom do inovativnosti i izvrsnosti u znanosti i visokom obrazovanju“ tijekom kojeg su panelisti dali svoja viđenja o budućnosti znanosti i visokog obrazovanja na koju značajno utječe iznimno brz i dinamičan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a nakon toga je otvorena rasprava u koju su se uključili i sudionici. Istaknuto je da je nužno u još većoj mjeri poticati otvorenost u znanosti i istraživanju, kao i spremnost na razmjenu podataka i znanja, ne samo na nacionalnoj, već i na globalnoj razini.

okrugli-stol_Srce50

Prelazak na model poučavanja u kojem je u središtu obrazovnog procesa student je neminovan, dok su sposobnost kritičkog razmišljanja i postavljanja pitanja navedene kao neke od vještina budućnosti. Iako su tehnologije dramatično utjecale na sustav znanosti i obrazovanja i društvo u cjelini, i nastavit će to činiti i dalje, istaknuto je da se u središte svih aktivnosti treba staviti čovjeka, bilo kao građanina, studenta, nastavnika ili znanstvenika.

U tematskom bloku „Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak“ predstavljen je katalog usluga HR-ZOO koji čine mogućnost naprednog računanja, pohranjivanja podataka, uporaba znanstvenog softvera, mrežno povezivanje i udomljavanje IKT opreme.

Godišnja konferencija Srce DEI središnje je mjesto okupljanja zajednice, prijenosa znanja, rasprava, promišljanja i oblikovanja buduće zajedničke e-infrastrukture i informacijskih i informatičkih usluga. Potvrda je usmjerenosti Srca na izgradnju mostova suradnje prema ključnim dionicima sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i u Europi.

Sva predavanja s ovogodišnje konferencije Srce DEI 2021 dostupna su na konferencijskom webu: https://dei.srce.hr/program 

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->