Future Tense 2023 konferencija

Nitko od nas nema kristalnu kuglu i ne može znati što donosi sutra, no svaki menadžer će reći kako je spreman platiti bilo što kako bi mogao predvidjeti barem djelić onoga što nas očekuje. Poslovna konferencija Future Tense upravo je orijentirana na budućnost, ne samo tehnologije, već i poslovanja općenito, ali i brojnih drugih zanimljivih tema, kao što su budućnost zdravstva, medija, održivog razvoja, liderstva i drugog.

Pogled u budućnost

Future Tense je i ove godine okupio svjetski poznate futurologe, kao i brojne utjecajne poslovne ljude iz regije koji su bili panelisti između većih predavanja. Prošlogodišnju Laubu organizator je zamijenio znatno većim prostorom Muzeja Suvremene Umjetnosti u Zagrebu koji je osigurao dvije velike pozornice za sva predavanja i panele kojima smo prisustvovali, kao i veliki prostor muzeja za druženje i upoznavanje.

Digitalni Isus: Jesmo li besmrtni?

Konferenciju je otvorila organizatorica Manuela Šola kratkim izlaganjem, te istaknula da „ponekad zaboravimo da imamo mogućnost utjecati na to kako ćemo živjeti za 10 godina“, nakon čega je uslijedilo iznimno zanimljivo predavanje istaknutog futurologa Nikolasa Badmintona, s kojim smo održali i intervju. Badminton se u predavanju naziva „Facing Our Futures“ osvrnuo na budućnost tehnologije. Istaknuo je kako se tehnologija na prvu čini hladna, međutim, ona je stvorena za čovjeka i kako tehnologiju možemo najbolje iskoristiti ako iznova pronađemo empatiju prema drugim ljudskim bićima. Moramo više misliti jedni o drugima, razgovarati i međusobno se slušati. Predavanje je završio s pjesmom o Zagrebu 2100. godine, koju je napisao ChatGPT u stilu Miroslava Krleže. Pjesma je djelovala uvjerljivo.

Što nas čeka?: AI će moći ponuditi informacije, no nikad neće imati mudrost čovjeka rekao je Nikolas Badminton u svom predavanju

Nakon predavanja, na panelu su svoje vizije o budućnosti tehnologije podijelili istaknuti čelnici i ključne osobe međunarodnih kompanija. Istaknuli su da umjetnu inteligenciju već duže vrijeme koriste u svom poslovanju i u raznim sferama, no ona nikad nije bila toliko istaknuta pod povećalom javnosti sve do pojave generativnih AI modela. U međuvremenu, na panelu druge pozornice, pričalo se o korištenju inovativnih tehnologija za poboljšanje poslovnih rezultata, novim online platformama i inovacijama u oglašavanju.

Budućnost tehnologije: AI već koristimo, a njegov ubrzan razvoj samo će olakšati naše živote

Zdravo društvo

Na glavnu pozornicu je stupio Joe-Max Wakim iz Instituta za studije budućnosti Kopenhagen. Predavanje mu je bilo usredotočeno na budućnost zdravstva i kako iskoristiti tehnologiju kako bi visoko zdravstvo približili sve većem broju ljudi. Cilj razvoja tehnologije je put ka jednakosti u zdravstvu, samo moramo iskoristiti maksimalni potencijal tehnologije, spojiti sve stavke iza sustava zdravstva, te se usredotočiti na otkrivanje i prevenciju bolesti. Za to trebamo novu generaciju liječnika koji će naučiti koristiti modernu tehnologiju i čitati podatke koje nam ona daje. Zaključuje kako imati zdravo društvo znači imati uspješnu ekonomiju.

Joe-max wakim: Misli da je preventivna medicina ključ zdravog društva

Na panelu o zdravstvu koji je uslijedio ne slažu se svi s Wakimom. Panelisti tvrde da je takvo sagledavanje zdravstva pomalo utopističko, te da je najbolja zdravstvena skrb i dalje rezervirana samo za najbogatiji sloj. Ipak, zaključuju kako je preventivna medicina ključ zdravog društva.

Metaverse: Iako se na prvu čini kao apstraktni buzzword, Metaverse je već svuda oko nas

Metaverse, budućnost ili prolazni trend?

O Metaverseu se puno priča, no što je on ustvari? Zvuči kao još jedan buzzword za koji se mediji love.  No nije baš tako.

Sofie Hvitved: je pokazala mogućnosti proširenih i virtualnih svjetova

Futurologinja Sofie Hvitved je u svom predavanju objasnila da pojam Metaversea i dalje nije u potpunosti shvaćen. Objasnila je to na primjerima proširenih vizualnih slojeva naše fizičke stvarnosti, kao i virtualnih svjetova. Nalazimo se u društvu u kojem je puno teže shvatiti što je fizička stvarnost za razliku od metaversea. Predavanje Erice Orange, bilo je usmjereno na budućnost obrazovanja i rada. Dolazi novo doba koje potiče kreiranje novih obrazaca razmišljanja, što stvara potrebnu za novim pristupima učenju. Nove generacije su više znatiželjne i žele više kritičkog razmišljanja u svom radu. Online učenje nikad neće u potpunosti zamijeniti ono tradicionalno, jer će se sustav školstva sve više orijentirati na praktične zadatke i rad. Na panelu koji je uslijedio povukla se zanimljiva rasprava o tome kako velike tehnološke kompanije stvaraju sve veću konkurenciju sveučilištima. Prilikom zapošljavanja, mlade ljude se obrazuje i oblikuje u savršene radnike baš za tu kompaniju. Danas je više na cijeni želja za učenjem od tradicionalnog obrazovanja.

Paneli: Bilo je zanimljivo čuti o novim tehnologijama u vanjskom oglašavanju

Svijet oko nas

Drugi dan započeo je predavanjem švicarskog futurologa Gerda Leonharda, koji je otvorio konferenciju temom o održivom poslovanju. Izrekao je vrlo efektnu rečenicu: „Ako radimo kao roboti, roboti će nas zamijeniti, ali ako učimo kao oni, radit će za nas.“ Leonhard se osvrnuo na zelene tehnologije i održivu ekonomiju koja može osjetno povećati profitabilnost i na to kako ju ne trebamo gledati isključivo kao trošak. Ulaganjem u zeleniju budućnost osigurat ćemo bolji svijet za generacije koje dolaze. Na istoimenom panelu je zaključeno kako svaka tvrtka treba svojim primjerom održivog poslovanja dati primjer drugima, te kako svi mogu pridonijeti boljem društvu.

Gerd Leonhard: : Zelene tehnologije- svi pridonosimo održivom razvoju društva i boljem sutra

Alfons Karabuda zainteresirao je publiku predavanjem o budućnosti industrije zabave i kulture. Kao i izlagači prije njega, osvrnuo se na goruću temu generativnih AI modela, te izjavio da je osjećaj ono što ima on i njegova draga publika, a nešto što umjetna inteligencija nikad neće imati. Predstavio je zanimljive mogućnosti i inovacije streaming platformi koje ćemo uskoro i sami koristiti.

Alfons Karabuda: je predstavio inovacije streaming servisa koje ćemo ubrzo svi koristiti

Predavanje koje smo svi sa znatiželjom čekali jest ono Andersa Indseta, poslovnog filozofa kojeg mediji od milja nazivaju „Digitalnim Isusom“. U sklopu teme o budućnosti poslovanja, imao je intrigantno i provokativno predavanje o umjetnosti bivanja u krivu. Greške su ono što nas čini ljudima i zbog čega se razlikujemo od tehnologije. Pravo je vrijeme da si odamo priznanje kad ih učinimo. Navodi kako se u greškama krije naš najveći potencijal, mjesto za kreativnost i preuzimanje kontrole. Kad preuzimamo odgovornost, ključnu karakteristiku vođa, postajemo vođe budućnosti koje si dovoljno vjeruju da preuzimaju rizik. Najveća vrijednost Future Tense konferencije upravo je u sagledavanju stvari iz drugačijeg kuta i traženje novih ideja.

Odlazimo s konferencije sa zaključkom da budućnost nije samo jedna. Postoje brojne potencijalne budućnosti i u nama samima leži konačna budućnost, bolja za nas i cijelo društvo oko nas. Ako smo dobili barem jednu ideju koja će unaprijediti naše živote, izvukli smo lekciju koja nema cijenu.

Intervju – Nikolas Badminton

Nikolas Badminton je globalno poznat futurist koji podučava top menadžment i najviše razine vlasti kako bi istražili poželjne budućnosti, predvidjeli nepredviđene rizike i ojačali strateško planiranje. Proveo je više od trideset godina radeći s rukovodstvom u više od 300 vodećih organizacija na prvoj liniji fronte predviđanja i strateškog planiranja uključujući NASA-u, Ujedinjene narode, Google, Microsoft, Intel, American Express, Rolls Royce i mnoge druge. Nakon fantastičnog predavanja u sklopu konferencije Future Tense ulovili smo ga nasamo kako bi ga pitali kakva je budućnost globalnog fenomena generativne umjetne inteligencije.

Nikolas Badminton: je autor bestsellinga „Facing Our Futures“, te je bio ključni savjetnik hollywoodskom glumcu Robertu Downeyu Jr. u produkciji dokumentarne serije „The Age of AI“

VIDI: Razvija li se umjetna inteligencija prebrzo?

 Nikolas: Umjetna inteligencija se kao znanstvena disciplina javlja još u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Radi se na njoj dugi niz godina, ali osjeća se kao da sad brzo napreduje jer napokon imamo veliku moć procesiranja podataka i ljude koji traže primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Kao ljudi, evolucijski smo vrlo spori, potrebno je trideset godina da bi se nova tehnologija prisvojila u svakodnevnom životu. Čini se brzo jer sad imamo računalne mogućnosti, no mi još uvijek kao ljudi ne možemo toliko brzo usvojiti novu tehnologiju i novi način života. Razvoj ide tempom kojim bi i trebao ići, ali svakako će otvoriti brojna nova pitanja i izazove, ali na kraju će ipak prevladati nove prilike koje umjetna inteligencija donosi svojim razvojem.

VIDI: Neki gledaju na umjetnu inteligenciju kao alat, drugi kao zamjenu za ljude. Koje je vaše stajalište?

 Nikolas: Postoji narativ koji kaže da ako je posao algoritamski i uključuje korake s jednostavnim procesiranjem informacija, AI će ga zamijeniti. No što kad su na poslu potrebni zdrav razum, mudrost, kreativnost ili rješavanje problema? Tu nastupamo mi ljudi. Poslovi ne nestaju, oni se jednostavno mijenjaju. AI će u poslovima budućnosti biti samo naš alat, ništa drugo. Na kraju svog predavanja sam pročitao pjesmu. Napisao sam ChatGPT-u upit da napiše pjesmu o Zagrebu 2100. godine u stilu Miroslava Krleže i upravo je takva ispala. To je bio moj alat za predavanje, ali to definitivno nije bio Miroslav Krleža. Koristio sam ga samo kao alat za inspiraciju i to je u redu, ali ne mogu ga koristiti kao konačno rješenje za sve.

VIDI: Mnogi pričaju da umjetna inteligencija već zamjenjuje poslove, i to ne samo u IT-u, već općenito.

 Nikolas: Ne vidim to. Nema ključnih dokaza da je neke poslove već zamijenio AI. Jednom kad samovozeći automobili budu dovoljno pouzdani, možemo pričati kako će poremetiti tržište taksi prijevoznika.

VIDI: No što je s kreativnom industrijom, copyrightom?

 Nikolas: Ne još. Ono što se događa je da danas postoje male kompanije koje rade posao s malim brojem ljudi. Već sad oni outsorceaju poslove copyrighta preko servisa kao što su Upwork, Freelance ili Fiverr. Napiši mi blog; Napiši mi copy; što god im taj tren zatreba. Oni će sad te upite postavljati direktno ChatGPT-u. No to ne mijenja dinamiku poslova i ekonomije. Oni su svjesno odlučili imati prosječan sadržaj. Taj sadržaj nema emociju, strast i ne gradi brand. No mnoge ljude na Internetu nije briga i značajan promet na Internetu ustvari rade botovi, pa je sadržaj generiran ChatGPT-om sasvim adekvatan za SEO. Ipak, smatram da će Google i druge tražilice već u narednih godinu dana slabijom pozicijom početi penalizirati stranice koje imaju sadržaj stvoren generativnom umjetnom inteligencijom.

VIDI: Možemo li bezuvjetno vjerovati umjetnoj inteligenciji i ako ne sad, kad?

 Nikolas: Nipošto. Koliko želite vjerovati svojem aparatu za kavu da će napraviti odličnu kavu? Još uvijek je tu faktor čovjeka, koji će odabrati snagu, vrstu kave i sve što je potrebno za dobru šalicu kave. Jasno, sam proces će odraditi aparat, no još uvijek treba ljudski input i čovjek je taj koji će uživati konačan rezultat. Uvijek će biti uvjeti za korištenje umjetne inteligencije. Služi li nas dobro? Je li siguran za uporabu? Može li mu se vjerovati? Te stvari su jako bitne. Nikad nećemo imati samostalnog robota kirurga kojeg pogoni umjetna inteligencija, već će uz njega morati biti iskusan kirurg, njegov operator. Puno se priča o potpunoj zamjeni ljudi umjetnom inteligencijom, ali te mi priče jednostavno nisu uvjerljive.

VIDI: Koje su onda etičke granice uporabe umjetne inteligencije? Pričali ste o zamjeni taksista ili čak kirurga.

Nikolas: To pitanje još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno. Stručnjaci pričaju o etici i pravima umjetne inteligencije i radu s njom. Ako je nešto pametni sustav, samostalno uči i dodijelimo mu osobnost, mora imati neka prava. Barem se o tome raspravlja. Ako radimo s takvim sustavom i dodijelimo mu etične vrijednosti kao što su – nećeš ozlijediti čovjeka; nećeš iskoristiti podatke za zlodjela i štetu, onda moramo imati brojna pravila, zakone i regulacije. Tehnologija se može koristiti u poslovne svrhe, za edukaciju, ali i za loše stvari. No ne mogu se koristiti samostalno, mora biti odobravanje postupaka od strane čovjeka. Taj aspekt prvo moramo sagledati i jako kritički, te potražiti najbolje moguće rješenje.

VIDI: Što je sljedeća velika stvar u tehnologiji? Koji je sljedeći veliki buzzword za nas medije?

Nikolas: Prošle godine su to bili Metaverse i Web 3.0. Ove godine je generativni AI. Što je sljedeće? Svijet postaje sve složeniji i tehnologija je sve povezanija. Najviše ćemo pričati o nevidljivoj tehnologiji u narednih deset do petnaest godina. Sva tehnologija oko nas će nestati. Bit će integrirana u naše telefone, računala, zidove, gdje će prikupljati velike količine podataka, ne bi li nam pomogla da najbolje moguće živimo svoje živote.

VIDI: Trebamo li se toga bojati?

 Nikolas: Svakako trebamo biti zabrinuti. Najviše oko toga kako se naši privatni prikupljeni podaci koriste. Kamere mogu detektirati koliko smo sretni. Sve se to može iskoristiti i prodati. Moramo vratiti osobnu kontrolu i suverenitet nad našim osobnim podacima. Mi smo vlasnici naših podataka i sami moramo odlučiti želimo li prikupljene podatke koristiti ili čak prodati. To se naziva dostojanstvo podataka i to je ono što sam spomenuo u svom govoru, ali još je dug put pred nama. Danas samo bezuvjetno prihvaćamo uvjete korištenja aplikacija i društvenih mreža. Amazon ima trgovine bez blagajnika i drugog osoblja, koje snima svaki vaš pokret u trgovini. Analiziraju što uzimate s polica i te podatke prodaju trećim stranama, te znaju koliko ste sretni kad kupujete pojedini brand. Budućnost će biti super čudna.