Utjecaj "popularnih" lijekova na pamćenje

Kod starijih ljudi često stavljamo njihove godine i probleme s pamćenjem i koncentracijom u isti koš. Obično se kaže: "Mozak strijih ljudi je istrošen isto kao i njihovo tijelo, pa je to normalno". No jeli doista tako u baš svim slučajevima?

Lijekovi za liječenje nesanice, tjeskobe, svrbeži ili alergija mogu imati negativan utjecaj na pamćenje ili koncentraciju u starijih osoba, tvrdi dr. Cari Tannenbaum, voditeljica istraživanja na Institutu sveučilišta za gerijatriju u Montréalu (IUGM, Montreal Geriatric University Institute). Do 90 posto ljudi starijih od 65 godina uzimaju barem jedan lijek na recept. 18 posto ljudi u toj dobnoj skupini žale se na probleme s pamćenjem, te je utvrđeno da imaju blaga kognitivna oštećenja. Istraživanje sugerira mogućnost postojanja poveznice između te dvije činjenice. 

Dr. Tannenbaum je nedavno vodila  tim međunarodnih istraživača koji su istraživali koji lijekovi najvjerojatnije utječu na amnestičke (memorija) ili neamnestičke (pažnja, koncentracija, performansa) moždane funkcije. Nakon analize rezultata iz 162 eksperimenta na lijekovima s potencijalom da se vežu na kolinergičke, histaminske, GABA ili opioidne receptore u mozgu, dr. Tannenbaum je zaključila da učestalo  korištenje nekoliko lijekova može izazvati amnestičko ili neamnestičko oštećenje. Ovaj potencijalni uzrok oštećenja se često previdi kada je riječ o osobama koje su inače dobroga zdravlja. 

Tako je 68 probnih testiranja benzodiazepina (koji se često koristi za liječenje tjeskobe i nesanice) pokazalo da ovi lijekovi dosljedno dovode do oštećenja memorije i koncentracije, što je jasno povezano s reakcijom na određenu dozu lijeka. 12 testova na antihistaminike i 15 testova na tricikličkim antidepresivima pokazalo je oštećenja u pažnji i obradi informacija. Otkrića Dr. Tannenbaum podržavaju preporuku izdanu u Revised Beers Criteria, objavljenom u proljeće 2012. od strane Američkog gerijatrijskog društva koje je preporučilo starijim osobama da pod svaku cijenu izbjegavaju sve tablete za spavanje prve generacije antihistaminika i tricikličkih antidepresiva.

Lijekove koji su predmet ovog istraživanja, za liječenje nesanice, tjeskobe i alergija, liječnici danas često olako propisuju na zahtjev samih pacijenata. Testiranja, pretrage koje su skupocjene i dugo traju, nastoje se izbjeći ili preskočiti, pa se dijagnoza za alergije na primjer postavlja takoreći na slijepo. Starije osobe većinom nisu upoznate s učincima tih lijekova na njihovo zdravlje i dugoročne posljedice koje oni mogu imati. Liječnici i ljekarnici su ti koji bi trebali posvetiti više pažnje informiranju starijih osoba o tome koji lijek najviše odgovara njihovom zdravstvenom problemu, ali i spriječiti ih da na vlastitu ruku kupuju lijekove koji im nisu potrebni.

Odgovorni su naravno i korisnici lijekova koji moraju pronaći informaciju o lijeku koji uzimaju, jer je povjerenje dano liječnicima i ljekarnicima ponekad preveliko. No postavlja se pitanje, ako ne možemo vjerovati svojim liječnicima, koji bi trebali brinuti o našem zdravlju i dobrobiti, kome možemo? 

Izvor: Znano.st