MRI studija prati mozak od rođenja do smrti

Istraživači iz projekta Developing Human Connectome Project (dHCP) bili su dio međunarodnog tima istraživača koji je napravio niz slika magnetske rezonancije (MRI-ja) mozga koji pokrivaju cijeli naš životni vijek, od fetusa starog 15 tjedana do 100-godišnje odrasle osobe, koje pokazuju kako se naš mozak brzo širi u ranom životu i polako smanjuje kako starimo.

Karte su rezultat istraživačkog projekta koji se proteže na šest kontinenata i okuplja možda najveće ikad prikupljene MRI skupove podataka s gotovo 125.000 skeniranja mozga iz više od 100 različitih studija. Iako trenutno nisu namijenjene za kliničku upotrebu, tim se nada da će snimke postati rutinski klinički alat sličan onome koji koriste pedijatri za standardizirane pedijatrijske grafikone rasta.

Grafikoni rasta su kamen temeljac pedijatrijske zdravstvene skrbi već više od 200 godina i sveprisutno se koriste u klinikama kako bi pomogli u praćenju rasta i razvoja djece u usporedbi s njihovim vršnjacima. Tipični grafikon rasta mogao bi prikazati starost na horizontalnoj osi u odnosu na visinu na okomitoj osi, ali umjesto da bude jedna linija, prikazat će raspon koji odražava prirodnu varijabilnost visine, težine ili opsega glave.

Za razliku od pedijatrijskih grafikona rasta ne postoje analogni referentni grafikoni za mjerenje promjena povezanih s dobi u ljudskom mozgu. Nedostatak alata za standardiziranu procjenu razvoja mozga i starenja posebno je relevantan za proučavanje psihijatrijskih poremećaja, gdje razlike između stanja i heterogenost unutar njih zahtijevaju instrumente koji mogu reći nešto smisleno o pojedincu na način na koji to kliničke referentne karte mogu prikazati, te na stanja kao što je Alzheimerova bolest koja uzrokuju degeneraciju moždanog tkiva i kognitivni pad.

Nova studija, objavljena u časopisu Nature, veliki je korak prema popunjavanju ove praznine. Za razliku od pedijatrijskih grafikona rasta, BrainChart – objavljen na web stranici otvorenog pristupa brainchart.io, pokriva cijeli životni vijek, od razvoja u maternici do starosti, i ima za cilj stvoriti zajednički jezik za opisivanje varijabilnosti u razvoju i sazrijevanju mozga.

Karte mozga omogućile su istraživačima da potvrde, a u nekim slučajevima i pokažu po prvi put, razvojne prekretnice o kojima se prije samo pretpostavljalo, kao što je primjerice podatak u kojoj dobi glavne klase tkiva mozga dostižu najveći volumen i kada određene regije mozga dostižu zrelost.

Novo istraživanje pokazalo je, na primjer, da volumen sive tvari u ljudskom mozgu dostiže vrhunac u dobi od šest godina, ali bijela tvar nastavlja rasti do oko 29 godina. U dobi od 50 godina, volumen bijele tvari u mozgu počinje se brzo smanjivati.

Čitavu studiju objavljenu u časopisu Nature možete pronaći na ovoj poveznici.