Umjetni safir za otporne ekrane mobitela

Safir je mineral korundom, odnosno kristalna forma aluminijskog oksida, a već se gotovo 100 godina proizvodi njegova umjetna inačica, za čiju proizvodnju se razvija sve jeftinija tehnologija koja omogućuje znatno širu primjenu od korištenja za potrebe nakita.

Na Mohsovoj skali se nalazi pod pod brojem 9 što znači da je drugi najtvrđi mineral poslije dijamanta, a jedan od najpoznatijih proizvoda u kojima se koristi je safirno staklo, koje svoju primjenu nalazi u skupim ručnim satovima, ali i u vjetrobranima vojnih vozila.

Obzirom da je njegova proizvodnja do sada bila deset puta skuplja od Gorilla Glass stakla, nije se koristio za potrebe zaštite ekrana pametnih telefona i tableta, no kako je tri puta čvršći od njega, Apple ga već koristi za zaštitu leće kamere na iPhoneu 5.

Eric Virey, analitičar tvrtke za istraživanje tržišta Yole Développement vjeruje kako će novi proizvodni procesi omogućiti da se safirno staklo napokon pojavi na ekranima naših mobilnih gadgeta, te smatra kako bi to moglo uslijediti već tijekom 2013. godine.

Za tu svrhu tvrtka GT Advanced Technologies (GTAT), proizvodi safirne listiće koji su tanji od ljudske vlasi, odnosno znatno tanji od stakla debljine od gotovo jednog milimetra koje se koristi u današnjim mobitelima.

Ova tehnologija je posuđena iz tehnologije izrade sunčevih ćelija tvrtke Twin Creeks Technologies, koja je najavila da će time prepoloviti cijene sunčevih kolektora za pola, a GT ju je prilagodio za izradu safirnih listića.

Za izradu safira aluminijski oksid se tali na visokim temperaturama u specijalnoj peći a potom ga se polako hladi kako bi se formirao veliki kristal koji se potom reže dijamantnom pilom. GT je svoje peći dizajnirao na taj način da se mogu jeftino nadograditi za izradu ogromnih kristala, što će korisnicima omogućiti povećanje proizvodnje bez kupovanja nove opreme.

GT kaže kako njihova tehnologija omogućava da safirno staklo umjesto deset puta, bude skuplje od Gorilla Glass stakla 3 do 4 puta, čime se već pronalazi ekonomska isplativost, posebice za primjenu u high-end uređajima koje se želi načiniti znantno čvršćim i gotovo 100 posto otpornim na ogrebotine, jer ga je zapravo moguće jedino ogrebati dijamantom.  

U razvoj tehnologije koja će smanjiti troškove izrade safirnog stakla uključuju se i mnoge druge tvrtke, uključujući Rubicon Technologies iz SAD-a, Monocrystal iz Rusije, te Sapphire Technology iz Južne Koreje.

Sada se moramo strpiti dok ne otkrijemo koji će veliki proizvođač mobitela prvi koristiti safirno staklo u svojim uređajima, pa postoji velika šansa da će vaš idući pametni telefon imati ekran od dragog kamena. 

Izvor: MIT