Nalazite se
Članak
Objavljeno: 14.03.2018. 09:41

Stephen Hawking 

Postao je dio kratke povijesti vremena

Javnost i znanstveni svijet oprašta se od najpoznatijeg kozmologa današnjice.

Postao je dio kratke povijesti vremena

Poznati svjetski znanstvenik, kozmolog i popularizator znanosti Stephen Hawking, preminuo je u svojoj kući u Cambridgeu u 76. godini života.

Njegova djeca Lucy, Robert i Tim objavili su ovu vijest koju su prenijele sve novinske agencije širom svijeta, uz izjavu " Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirali su ljude širom svijeta".

 "Postoji stvarna opasnost da bi računala mogla razviti inteligenciju i preuzeti stvari u svoje ruke. Mi trebamo hitno razviti direktne konekcije prema ljudskom mozgu kako bi računala mogla dodati nove stvari ljudskoj inteligenciji umjesto da joj budu suprotnost"

Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a do zadnjih dana svojeg života bio je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge.

 "Jedno od osnovnih pravila svemira je da ništa nije savršeno. Savršenost jednostavno ne postoji. Bez nesavršenosti ne biste postojali ni vi ni ja"

Tijekom svoje znanstvene karijere Hawking je dao veliki doprinos na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, posebice u kontekstu crnih rupa, dok je u javnosti poznatiji po svojim pisanim djelima iz kozmologije u kojima iznosi vlastite teorije o svemiru. Najpoznatija knjiga mu je Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), prvi puta objavljena 1988. godine, u kojoj se bavi postankom i krajem svemira. Do danas je prodana u više od devet milijuna primjeraka, a našla se i na top listi bestselera londonskog Sunday Timesa i tamo zadržala rekordnih 237 tjedana.

BBT Hawking

Osim nje valja spomenuti djela Black Holes and Baby Universes and Other Essays (Budućnost svemira i drugi eseji), The Universe in a Nutshell (Svemir u orahovoj ljusci), A Briefer History of Time (Još kraća povijest vremena) te The grand design (Velebni plan).

 "Mislim da se računalni virusi trebaju smatrati oblikom života. Mislim da to govori nešto o ljudskoj prirodi, jer je jedini oblik života koji smo do sada napravili u potpunosti destruktivan. Mi smo stvorili život po našoj vlastitoj slici"

Hawking je u mladosti obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao uz pomoć računalnog sintetizatora glasa, no teška bolest nije imala utjecaja na njegov briljantan um, pa se do samog kraja života bavio teorijskom fizikom.

U posljednjih nekoliko godina često je isticao opasnost razvoja umjetne inteligencije i upozoravao kako bi se u jednom trenutku mogla okrenuti protiv ljudi, pa je stoga naglašavao kako bi hitno trebalo pronaći način da se računala priključe na ljudski mozak i time nam obogate inteligenciju, a ne da samostalno odlučuju o svemu i postanu nam suprotnost.

Hawking se često pojavljivao u filmovima i TV serijama te je bio redoviti gost u Teoriji velikog praska, pa su se od njega na službenoj Twitter stranici serije oprostili Sheldon, Leonard, Penny, Amy, Howard, Bernadette i Rajesh.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->