Nalazite se
Članak
Objavljeno: 28.10.2015. 13:34

VIDI.edu

Veleučilište Velika Gorica: Specijalisti hardvera i softvera

Najuspješnije studente se oslobađa dijela školarine, a u planu su stipendije od početka studija.

Veleučilište Velika Gorica: Specijalisti hardvera i softvera

Dekan dr. sc. Ivan Toth i pročelnik studija Održavanje računalnih sustava i specijalističkog stručnog diplomskog studija Informacijski sustavi mr. sc. Vladimir Lebinac kažu da studijske programe neprestano usklađuju s potrebama EU i svjetskog tržišta rada.

Zbog čega će baš vaši studijski programi najbolje pripremiti potencijalne studente za IT karijeru?

Prilikom osnivanja Veleučilišta Velika Gorica napravljena je analiza koji bi profili budućih prvostupnika najbolje odgovarali potrebama tržišta rada prvenstveno u Hrvatskoj, odnosno, koje su to kompetencije koje druga veleučilišta i visoke škole ne daju ili ne u dovoljnoj mjeri. S aspekta ICT profila, došlo se je do zaključka da nedostaju profili educirani za održavanje računalnih sustava, kako hardvera tako i softvera. To je bilo osnovno polazište da pokušamo napraviti studijski program okrenut uglavnom prema održavanju, administriranju i eksploataciji, a u ponešto manjoj mjeri prema razvoju računalnih sustava.

Pokretanjem specijalističkog stručnog diplomskog studija Informacijski sustavi temeljna orijentacija je bila i ostala proizvoditi takav profil kadrova koji najviše nedostaju na tržištu u Hrvatskoj, a to su razvojno-programerski stručnjaci jer po mnogim procjenama i analizama u RH nedostaje više od 2000 takvih stručnjaka.

Kako se vaši smjerovi usklađuju s rapidnim tehnološkim promjena i koliko su s aktualnim stanjem na IT tržištu usklađeni studijski programi?

Tehnološke promjene u ICT industriji su strahovito brze. Nije jednostavno te promjene i pratiti kroz sadržaje studijskih programa. Veleučilište svake godine nastoji uvoditi nove tehnologije u sadržaje nastavnog programa u onolikoj mjeri koliko nam to zakoni i drugi obvezujući akti dozvoljavaju, a to su promjene najviše do 20% u odnosu na odobreni studijski program. Kod nekih studijskih programa, gdje se promjene ne događaju tako često kao u ICT-u, to je možda i prihvatljivo. Problemi nastaju ako je potrebno neki sadržaj predmeta promijeniti za više od 20% ili pak uvesti novi predmet jer je za takve promjene potrebno da čitav studijski program ponovo prođe proceduru recenzije i odobravanja, a što, na žalost, jako dugo traje. Nastavnici se u tom smislu dovijaju na različite načine, npr. uvođenje novih sadržaja kroz vježbe, seminare i slično.

Studenti imaju vrhunske uvjete za rad

Koja je cijena svakog pojedinog studija?

Svi dodiplomski studiji su 6890 kn po semestru, jedino je studij očne optike 12.490 kn po semestru, dok cijena svih specijalističkih studija iznosi 7490 kuna po semestru.

Jesu li vaši diplomanti spremni svojim stručnim znanjem konkurirati na EU tržištu koje vapi za IT kadrovima?  Možete li navesti uspješne primjere ostvarenih IT karijera vaših polaznika?

Naši završeni studenti su sasvim sigurno spremni svojim stručnim znanjem konkurirati na EU i svjetskom tržištu IT kadrova u istoj mjeri kao i drugi s kadrovima koji su završili ICT studijske programe na drugim veleučilištima i visokim školama u RH. Problem se ogleda uglavnom u ne prepoznavanju stečenih stručnih zvanja u EU i svijetu, npr. ‘stručni specijalist informacijske tehnologije’ jer se ta razina formalnog visokoškolskog obrazovanja u EU definira kao magistar, a ne specijalist.

Pored toga, imamo nekoliko primjera gdje su naši studenti ostvarili ili ostvaruju zavidne karijere u EU razvijenim zemljama EU pa i u ICT sektoru EU Komisije. Jedan dio završenih studenata našeg preddiplomskog studija Održavanje računalnih sustava nastavio je sveučilišno školovanje u Hrvatskoj, a jedan student u Austriji. Dva naša svršena studenta danas su na doktorskim studijima - jedan u Hrvatskoj, a drugi je u Sloveniji.

Kakva je situacija sa zapošljavanjem diplomanata s vaših studija? Koliko prema vašim saznanjima traje potraga za poslom uspješnih studenata?

Izuzetno smo zadovoljni sa zapošljavanjem naših svršenih studenata, bar prema povratim informacijama kojima raspolažemo. Više od 50% svršenih studenata, bilo preddiplomskog ili specijalističkog studija zapošljava se u prvih 6 mjeseci, a i 90% u godinu dana nakon diplomiranja. Studenti odlaze na praksu u trećoj godini u privredu i državne i lokalne institucije koje imaju ICT službe ili im je to osnovna djelatnost i tako stječu ne samo praktično iskustvo već se mogu i dokazati te ‘predbilježiti’ za zaposlenje nakon završetka studija. Dio svršenih studenata prvostupnika koji se zaposle u ICT sektoru vrati se na specijalistički studij pri čemu im tvrtke plaćaju studij, što navodi na to da su poslodavci zadovoljni i žele ih dalje školovati.

Nudite li programe za cjeloživotno obrazovanje ili prekvalifikacije?

Već više godina na VVG-u djeluje CISCO akademija koja pruža uslugu usavršavanja u mrežnim tehnologijama i našim studentima i našim alumnijima, ali i drugima iz Velike Gorice i okoline. U razmatranju je i pokretanje drugih sličnih tečajeva za tehnologije Microsofta, Oraclea i Linuxa.

Postoje li stipendijski programi u vašoj ustanovi i kakva su vaša iskustva s bankama i kreditiranjem studenata?

Svjesni smo da najbolje studente treba nagrađivati kako bi osjetili da su prepoznati, da se njihov trud i veći napor u stjecanju znanja i vještina isplati. Zbog toga Veleučilište Velika Gorica ima razvijenu proceduru oslobađanja od dijela školarine kao nagradu za one najuspješnije, a uskoro planiramo uvesti i mogućnost stipendiranja od samog početka studiranja. Studenti imaju mogućnosti prijaviti se i na državne stipendije, ali i stipendije lokalne samouprave. Dodatne mogućnosti su bankovni krediti kojih danas ima gotovo svaka banka s mogućnošću vraćanja kredita nakon zapošljavanja što je studentima opet dodatna motivacija za što brži završetak studija i zapošljavanje.

Suočeni smo s povećanim odljevom stručnih IT kadrova u inozemstvo. Surađuje li Vaša institucija s tvrtkama koje zapošljavaju vaše studente nakon što završe studij?

Da. Surađujemo s nizom tvrtki iz ICT sektora. Već i samim upućivanjem naših studenata na praksu ostvaruje se određena suradnja. Razmjenjuju se iskustva i osluškujemo kakvi kadrovi tim tvrtkama trebaju. Veleučilište ima i Gospodarski savjet u kojem ima i predstavnika iz ICT sektora. Isto tako, imamo dosta nastavnika vanjskih suradnika koji dolaze upravo iz privrede. Što se tiče odljeva kadrova naših svršenih studenata u inozemstvo, mogu reći da nam to i imponira jer dokazuje da školujemo dobre ICT stručnjake. Ako gledamo to na globalnijoj razini, onda bih rekao da je migracija kadrova nešto što je sasvim normalno i očekujuće. Naravno da bi voljeli da se ta migracija ogleda i u obratnom smjeru, tj. da stručnjaci iz drugih zemalja dolaze u Hrvatsku.

Na VVG-u djeluje i CISCO akademija

Mislite li da Hrvatska s gledišta države s gotovo 400.000 nezaposlenih premalo cijeni potencijal i dodatnu gospodarsku vrijednost koju stvara IT industrija te što bi se trebalo promijeniti na tom području?

Promjene su nužne. Ako je potreba samo u Hrvatskoj za više od 2000 programera i ako je opće poznato koliko se brzo razvija ICT tehnologija, a za izradu softverskih proizvoda treba relativno malo ulaganja u proizvodne kapacitete, već samo u kadrove, onda bi i cijeli obrazovni sustav trebao biti više prilagođen tome, od osnovnog obrazovanja do visokoškolskog. Teško se mirim s činjenicom da je informatika u osnovnim i srednjim školama mizerno zastupljena, a vidimo da se bez računala danas ne može niti u jednom području (tehničkom, umjetničkom, društvenom…).

Planirate li u svoj studijski program uvesti program ili kolegije o pokretanju vlastitog startupa? 

Mi već imamo u našim studijskim programima predmet koji između ostaloga pokriva i to područje, a to je predmet Menadžment i poduzetništvo.

Planirate li uvesti program ili kolegije za razvoj video igara, odnosno game development (obzirom da isti ne postoji na niti jednom učilištu u Hrvatskoj)?

Ova je ideja jako dobra. Moram priznati da o tome nismo razmišljali do sada, ali to ne znači da se nećemo pozabaviti u skoroj budućnosti, možda već kod sljedeće velike revizije studijskog programa za preddiplomski studij.

Imate li gostujuće predavače koji predstavljaju vrh u pojedinim IT tehnologijama? Kakva je suradnja sa stranim visokoškolskim ustanovama?

Gostujuće predavače dovodimo u područjima koja su nam posebno interesantna kao što je Sigurnost ICT sustava kako bi naši studenti dobili i drugi pogled na tu izuzetno atraktivnu problematiku, a ne samo ono što je u sadržaju programa zapisano.

Koji biste kolegij ili nastavnike posebno istaknuli?

Teško mi je izdvojiti samo jednog ili par nastavnika odnosno kolegija kao najbolje. Svi nastavnici, bez obzira da li su zaposlenici VVG-a ili vanjski suradnici izvrsno obavljaju svoj posao prenošenja znanja studentima i ja sam kao Pročelnik informatičkih studija s njima zadovoljan. No, unatoč tomu, nastojimo angažirati što stručnije i što bolje nastavnike, posebno one koji dolaze iz privrede i koji se problematikom predmeta koji predaju upravo bave na svom radnom mjestu. 

NAJSTUDENT  

Anđelko Markulin // Upravljanje informacijskim procesima u EU parlamentu 

Andjelko Markulin

“Upisao sam Veleučilište u prvoj generaciji 2003., završio dodiplomski studij 2007., a 2014. godine diplomirao na specijalističkom studiju informacijskih sustava. Radim kao IT manager i webmaster u hotelu Esplanade u Zagrebu, a ovog ljeta izabran sam na natječaju za inženjera za upravljanje informacijskim procesima (change manager) u Europskom parlamentu. To radno mjesto obuhvaća analizu korisničkih zahtjeva, praćenje razvoja aplikacija i nabavke hardvera, procjenu rizika i nadzor nad instaliranjem novih aplikacija i opreme te osiguravanje neprekinutog poslovanja IT servisa.

Najveća prednost mojeg obrazovanja na Veleučilištu Velika Gorica je što se radi na konkretnim zadacima; svaki student ima vlastito računalo koje radi u svojevrsnom laboratorijskom okružju te se može programirati, instalirati i deinstalirati – pa i griješiti, jer tako vidiš što radiš krivo i to onda možeš ispraviti. Također, velika se pažnja posvećuje stvarnim problemima u poduzećima tako da sam ja, primjerice, ujutro na poslu naišao na problem, a popodne bih ga raspravio s kolegama i profesorima na fakultetu. Jako je važno što na Veleučilištu ima puno vježbi na računalima jer kasnije na poslu imate ‘žive’ servere na kojima se ne možete ‘igrati’ i tu nema mjesta pogreškama.”

Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->