Nalazite se
Članak
Objavljeno: 04.05.2011. 02:21

Alan Bartlett Shepard, Jr 

50 godina od prvog Amerikanca u svemiru

Amerikanci su u prvim danima svemirskih letova kaskali za Sovjetima, ali se i njihovih legendarnih astronauta moramo prisjetiti s dužnim poštovanjem.

50 godina od prvog Amerikanca u svemiru

Alan Shepard neposredno uoči polijetanja u svemir letjelicom Mercury - Freedom 7

astroMINIcleen

Piše: Igor Sečen

Četvrtog listopada 1957. godine Sovjeti su Amerikancima zadali prvi u nizu "svemirskih udaraca", lansiravši u orbitu Zemlje prvi umjetni satelit Sputnjik 1. Gotovo istog dana Amerikanci su svoj svemirski program ubacili u petu brzinu, nastojeći čim prije prestići Sovjete, što je rezultiralo time da prvog siječnja 1958. u svemir pošalju satelit Explorer 1. Ubrzo potom je u američkom Senatu donesena odluka o utemeljenju NASA-e kao vodeće američke svemirske agencije, proizašle iz Nacionalnog komiteta za aeronautiku (NACA). Budžet NASA-e je u tim prvim danima iznosio 340 milijuna dolara, u njoj je bilo zaposleno 8.000 ljudi, a sastojala se od 3 velika istraživačka laboratorija. Za usporedbu, danas NASA broji 18.000 zaposlenika u 11 istraživačkih laboratorija, a budžet joj je prije Obaminog kresanja početkom ove godine iznosio 17 milijardi dolara.

Mercury_profile

Rakete koje su vodile misije Mercury s ljudskom posadom u svemir

Jedan od glavnih ciljeva novostvorene agencije bio je poslati prvog čovjeka u svemir u okviru ambicioznog programa Mercury, no kako znamo, Sovjeti su ih ponovo prestigli 12. travnja 1961. poslavši u orbitu Zemlje Jurija Gagarina u letjelici Vostok 1.

Mercury_Spacecraft

Dijagram letjelice Mercury kakvom je poletio Alan Shepard

Jedino što je preostalo Amerikancima je bilo poslati u svemir čim prije svojeg astronauta, a to su 5. svibnja 1961. ostvarili suborbitalnim letom letjelice Mercury - Freedom 7, u kojoj je čast postati prvim Amerikancem u svemiru pripala Alanu Shepardu, koji je dosegao visinu od 187,42 km i potom se uspješno prizemljio u Atlantik. Cijeli let je trajao samo 15 minuta i 8 sekundi, te ga za razliku od Gagarina nije odveo u orbitu oko Zemlje (na to su Amerikanci morali pričekati sve do siječnja 1962.), no usprkos tome, Shepard je ostao upisan u povijesti kao prvi Amerikanac u svemiru.

782px-Mercury_Control

Kontrolna soba misije Mercury djelovala je poprilično spartanski u odnosu na današnje kontrole leta NASA-e

Upravo stoga valja obilježiti i pedesetogodišnjicu njegovog leta, jer označava početak američkih letova u svemir ljudskom posadom, što je kasnije rezultiralo slanjem prvog čovjeka na Mjesec, te postepenom nadmoći Amerikanaca u istraživanju svemira.

VIDEO - LET PRVOG AMERIKANCA U SVEMIR

Snimka kratkog ali slatkog povijesnog leta Alana Sheparda uz njegov vlastiti komentar.

Alan Bartlett Shepard, Jr – Light this candle!

Alan Shepard je rođen 18. studenog 1923. godine u Derryu, New Hampshire, u vojničkoj obitelji. Obzirom da mu je otac bio pukovnik, tako je i on nastavio tradiciju i upisao se na Mornaričku akademiju koju je završio 1944. godine. Nakon toga je služio na razaraču USS Cogswell tijekom posljednje godine Drugog svjetskog rata na Tihom oceanu. Odmah po završetku rata otišao je na obuku za letača u Corpus Christi, Texas i Pensacola, Florida, koju je završio 1947. Potom je prvo radio kao borbeni pilot, pa nakon toga kao probni pilot od 1950. godine.

sheppard_centrifuge

Shepard nakon vježbe u centrifugi

Shepard je 1959. odabran kao jedan od 110 vojnih probnih pilota od strane novoutemeljene američke svemirske agencije NASA, te je nakon niza napornih psihofizičkih testova, ušao u krug sedam prvih astronauta za Program Mercury, da bi 5. svibnja 1961. krenuo u svoj i američki povijesni svemirski let. Prije lansiranja je u svojoj kapsuli Freedom 7 čekao na polijetanje dulje od 4 sata, što je rezultiralo poznatom izjavom "Dajte ljudi riješite te sitne probleme i zapalite tu svijeću!", odnosno na engleskom "Light this candle!", što je kasnije rezultiralo naslovima u mnogim američkim i svjetskim novinama.

shepard-by-wikimediadotorg

Veselje na brodu koji ga je pokupio nakon uspješnog slijetanja u Atlantik

Nakon uspješnog slijetanja u Atlantik, Shepard je postao nacionalni heroj, priređene su mu parade u Washingtonu, New Yorku i Los Angelesu, a primio ga je i predsjednik John F. Kennedy.

Nakon toga je trebao sudjelovati u projektu Gemini, ali je zbog bolesti otpao, da bi 1963. godine postao šef za astronaute NASA-e. U dobi od 47 godina, kao najstariji astronaut u programu Apollo, Shepard je napravio svoj drugi svemirski let, kao zapovjednik Apolla 14, (31. siječnja - 9. veljače 1971).

alan-shepard

Shepard u misiji Apollo 14

To je bila treća uspješna američka misija na Mjesec, a Shepard je najpreciznije spustio svoj lunarni modul Antares od svih u programu Apollo. Ovo je bila i prva misija s koje se uspješno emitirao televizijski signal u boji, a Shepard je tada i prošetao Mjesecom, pa čak i zaigrao golf. Nakon povratka iz misije obnašao je važne rukovodeće poslove u NASA-i, a u lipnju 1971. je promaknut u čin admirala. Umirovljen je 1. kolovoza 1974., da bi preminuo 24 godine kasnije, 21. srpnja 1998. u Pebble Beachu, Kalifornija, ostavivši iza sebe tri kćerke i šestero unučadi.

VIDEO - Golf na Mjesecu

Alan Shepard je postao poznat i kao čovjek koji je zaigrao golf na Mjesecu. U ovom ga videu možete vidjeti kako ispucava loptice po mjesečevoj površini

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->