Nalazite se
Članak
Objavljeno: 24.11.2022. 15:15

VIDI.fintech 

VIDI ISTRAŽUJE: Top tehnologije u hrvatskom fintechu

Razgovarali smo s vrhunskim stručnjacima hrvatskih tvrtki koje uspješno rade fintech projekte te predstavljamo i neke od najatraktivnijih hrvatskih tehnološko-financijskih proizvoda.

VIDI ISTRAŽUJE: Top tehnologije u hrvatskom fintechu

Svijet financijskih tehnologija mijenja se velikom brzinom, pri čemu fintech proizvodi guraju banke i druge financijske institucije, koje su i same postale fintech tvrtke, prema bržim inovacijama. Proučili smo najbitnije trendove u fintechu, razgovarali s renomiranim developerima iz branše te napravili pregled top domaćih rješenja.

a1

Suočeni sa svakodnevicom u kojoj jurimo na posao, imamo niz obaveza izvan radnog vremena i tisuće distrakcija sa svih strana, teško se odmaknuti i sagledati kuda se kreću nove tehnologije. S korisničke strane, brze bankarske i fintech usluge postale su neophodan alat jer je svaka sekunda u danu važna. Sa strane kretanja financijskog i fintech sektora, klasične banke i inovativni startupovi se međusobno guraju prema naprijed. Iako postoji slika oštre konkurencije i zamjeranja, stvarnosti je puno bliža međusobna suradnja na projektima te česte bankarske akvizicije inovativnih projekata.

a2

Ono što se sada čini kao daleka budućnost jest fuzija stvarnog i virtualnog svijeta, no najveće svjetske kompanije već rade u tom smjeru, pri čemu je puno prašine digao Metaverse kao virtualno mjesto s paralelnom stvarnošću u kojoj imate svoje nekretnine, valute u vidu NFT-a ili kriptotokena. Dok se ne iskristalizira cjelokupna vizija metastvarnosti, mi ćemo se u ovom posebnom prilogu fokusirati na trenutačne trendove koji se događaju u svijetu financijske tehnologije — fintecha.

Osim pregleda svjetskih i domaćih kretanja, koja su prilično usklađena u ovom području, razgovarali smo s vrhunskim stručnjacima iz tri hrvatske tvrtke koje uspješno rade fintech projekte. Osim toga, predstavljamo i neke od najatraktivnijih hrvatskih tehnološko-financijskih proizvoda.

Kamo ide fintech brod?

Pojavom Revoluta i N26 prije nekoliko godina počelo je razmišljanje o digitalnoj banci bez fizičkih poslovnica. Takvi proizvodi korisnike su osvojili odličnim korisničkim sučeljem aplikacije, niskim naknadama te svojim funkcionalnostima. Paralelno s trendom samo digitalnih banaka, tradicionalne banke se i same odmiču od poslovnica. Razlozi su dvojaki. S jedne strane, uklanjanjem dijela poslovnica doći će do uštede na operativnim troškovima koja bi se mogli preliti u povoljnije usluge za klijente. S druge strane, korisnici sami očekuju digitalizaciju i jednostavne brze usluge bez potrebe za posjetom banci.

Ovdje, naravno, postoje (za sada) neriješeni izazovi. Europa i Hrvatska imaju izuzetno staru populaciju, koja i  dalje koristi poslovnice. Uz to, velike stavke kao što su krediti se i dalje u velikoj mjeri dogovaraju na sastancima u poslovnici. Treća, možda i ključna prepreka samo digitalnoj banci su slučajevi u kojima korisnik ima neki problem. U slučaju tradicionalne banke, može doći u najbližu poslovnicu i riješiti problem sa zaposlenicima, dok u samo digitalnom svijetu raspravlja s korisničkom službom.

Digitalna rješenja poput naprednog mobilnog bankarstva i novih inovativnih proizvoda na tržištu dijelom su doprinijela trendu u kojemu je posjet fizičkim poslovnicama u zadnjih par godina pao za 40%. A prije samo 15-ak godina, 77% svih transakcija s karticama je bilo podizanje gotovine.

a3

Ulaganje u inovativne načine plaćanja trend je koji se najbrže ostvaruje na našem tržištu. Iako mobilno plaćanje nije novost, novitet je brzina kojom rastu i mogućnosti ostvarivanja tih transakcija. Plaćanje putem pametnog telefona ili sata je sada uobičajeno i moguće ga je odraditi na svim prodajnim mjestima s POS terminalima. Isto tako, kada ste zadnji put gurnuli karticu u terminal umjesto prislanjanja? Digitalni novčanici i mobilna plaćanja nezaustavljivo grabe i uzimaju primat u načinu plaćanja.

Uz to, sve više raste trend ugrađenog (embedded) bankarstva. Radi se o sljubljivanju pružatelja neke usluge ili proizvoda i financijske kuće. Ideja je skratiti put kupca i broj koraka koji treba napraviti kako bi koristio neku uslugu. Primjer za to su aplikacije za naručivanje hrane ili one kao što je Uber, koje imaju vaše financijske podatke nakon što ih unesete te u njima jednim klikom naručujete uslugu. Korak iznad unosa su aplikacije koje verificiraju vašu prijavu, poput aplikacije Venma na stranim tržištima. Brza verifikacija i kupnja nakon toga zamjetno ubrzavaju procese kupovine. U istu košaru mogu se staviti servisi kao što su Google Pay, Apple Pay ili PayPal. Procjenjuje se da će tržište integriranih financija vrijediti više od sedam trilijuna dolara u narednih 10 godina.

Neregulirane kriptovalute

Financijski sektor je iznimno regulirano polje djelatnosti. Istovremeno, fintech tvrtke koje djeluju na globalnoj razini mogu ponekad djelovati disruptivno. Jedno od polja koja izazivaju najviše polemike su kriptovalute. Osim toga što im cijena jako oscilira, kriptovalute poput Bitcoina i Ethereuma nemaju svoj regulatorni okvir. Prvenstveno zbog proizvoda baziranih na blockchainu i ekonomije koja proizlazi iz tog svijeta, ali i zbog drugih fintech projekata diljem svijeta, kreće se u precizniju regulaciju poslovanja.

Istovremeno bi taj potez i svrstavanje blockchaina u uređeni prostor zapravo otvorio neke nove mogućnosti za takve projekte. Banke koje sada nerado ulažu u i prihvaćaju novu tehnologiju blockchaina bi na čvršće reguliranom prostoru brže usvojile inovativne kriptomogućnosti.

Klima nesklona fintech startupovima

Klima u svijetu trenutačno nije naklonjena fintech tvrtkama u osnivanju. Zbog prijetnje recesije i posljedica pandemije te sigurnosne situacije u svijetu, fondovi i drugi izvori financiranja nisu skloni velikim inicijalnim ulaganjima u ovaj sektor kao prije — globalna ulaganja u fintech sektor pala su za čak 13%.

Tu ipak treba reći da ulaganja u fintech postoje i rastu, ali padaju u inicijalnim startup fazama.

Obje skupine dionika na tržištu financijskih tehnologija imaju svoje neupitne prednosti i istovremeno im nedostaje dio koji potencijalno ima ona druga strana.

Trend suradnje umjesto natjecanja između tradicionalnih financijskih institucija i fintech startupova raste. Najveći svjetski financijski igrači investiraju u fintech kompanije. Primjer je Goldman Sachs koji je investirao u Elinvar, dok je Visa pokrenula investicijski fond za financiranje fintech startupova.

I kod nas banke surađuju s inovativnim tvrtkama koje im nude napredna rješenja. Ponekad banke kupuju financijske startupove i integriraju ih u svoj IT odjel. Hrvatska ima odlične tvrtke koje nude fintech rješenja,  a ove s kojima smo razgovarali samo su dio tog dinamičnog eko sustava u nastajanju.

Infinum: Korisnici žele sve na jednom mjestu

Željko Plesac

Jedna od vodećih hrvatskih IT tvrtki, Infinum, ima dugu tradiciju rada na fintech projektima. O tome kako iza kulisa industrije koja radi na takvim projektima izgledaju kretanja u financijskoj tehnologiji, razgovarali smo s direktorom Infinum Alliancea, mreže dizajnerskih i razvojnih IT tvrtki i pojedinaca koje surađuju na kreiranju izvrsnih proizvoda. Željko Plesac ima višegodišnje iskustvo na sličnim projektima, a zanimalo nas je kako Infinum vidi najbitnije trendove u fintech projektima u 2022. godini.

„Korisnici i klijenti banaka, financijskih institucija i ostalih fintech projekata danas žele napraviti sve na daljinu, bez posjeta fizičkim poslovnicama – i žele to napraviti u najkraćem mogućem roku. Banke i fintech projekti koji su u potpunosti digitalizirali svoje poslovanje i omogućili svojim korisnicima korištenje usluga na daljinu ostvarili su odlične rezultate u protekle dvije-tri godine, pogotovo za vrijeme lockdowna.

Office_001

Također, dosta je važan i trend agregiranja podataka iz više izvora, kao i omogućavanje novih funkcionalnosti koje ranije nisu bile moguće zbog disperzije podataka i informacija. Korisnici danas žele otvoriti račun, podići kredit ili kupiti auto na leasing na jednom mjestu. Nije im bitno gdje se svi ti podaci nalaze i koliko je sam proces kompleksan ili kompliciran. Sustavi koji su sposobni brzo međusobno izmjenjivati podatke će preživjeti i dalje se razvijati, dok će se ostali naći u velikim problemima“, iznio nam je svoje viđenje industrijski insider Plesac.

Banke nastoje držati korak s razvojem tehnologije. Koji su trenutačno ključni zahtjevi banaka i financijskih institucija kada se kreće u fintech projekt?

„Visoka razina sigurnosti, usklađenost s postojećim regulativama i dobro korisničko iskustvo. Banke i financijske institucije vole raditi s partnerima koji dobro poznaju tu domenu i znaju implementirati tražene funkcionalnosti u sustave, te razvijaju svoj kôd po principu security-first.

Također, krajem ove godine na hrvatskom tržištu se događa najveća promjena u financijskom sektoru u posljednjih 25 godina – uvođenje eura kao službene valute za plaćanje. Fokus je bio na prilagodbi postojećih informatičkih sustava, kako bi sama promjena prošla što bezbolnije za krajnje korisnike.“

I dok banke razvijaju nove i inovativne projekte uz pomoć tvrtki kao što je Infinum, zanimalo nas je kakav je doista utjecaj dizajna i korisničkog sučelja na povećanje broja korisnika proizvoda kao što je mobilno bankarstvo.

„Pojavom neobanking proizvoda na tržištu (N26, Revolut, Curve) i banke su došle do zaključka da moraju više uložiti u odlično korisničko sučelje i inovativan dizajn. U nekim prijašnjim vremenima su se banke prezentirale kao „ozbiljan“ brend i nisu bile toliko otvorene prema modernijem, zaigranijem dizajnu.

Skoro sve banke koje su više investirale u korisničko sučelje danas bilježe dobre rezultate. Dobar primjer na našem tržištu su mobilna bankarstva poput mojaRBA i mHPB, koja su redizajniranim aplikacijama korisnicima omogućila bolje korisničko iskustvo, što je rezultiralo i većim brojem preuzimanja aplikacije, te dnevno aktivnim korisnicima.

184A0560

U susjednoj je Sloveniji NLB Lease and Go svojim novim proizvodom za uslugu operativnog leasinga uspio u kratkom roku postići impresivan rezultat od 70% ukupno potpisanih ugovora kroz novu digitalnu platformu.“

Koje inovativne tehnologije moraju razmotriti jer ih korisnici očekuju, budući da se njima služe na drugim platformama?

„Biometrija, video autentifikacija, digitalni potpis… Korisnici danas više nego ikad koriste iste aplikacije na nekoliko različitih platformi (laptop, mobitel, tablet…) i očekuju posvuda isto korisničko iskustvo. Ne možemo si više priuštiti da favoriziramo jednu platformu ili samo jedan operativni sustav.“

Euroart93: I dalje je najvažnije korisničko iskustvo

Marin Vuković

Euroart93 sisačka je agencija koja je za domaće i regionalne banke radila na brojnim projektima u području fintecha. Na pitanje što je najbitnije u takvim projektima trenutačno, odgovorio nam je senior UX/UI dizajner Marin Vuković.

„Često našim klijentima u fintech projektima ističemo važnost kvalitetnog korisničkog iskustva (engl.: user experiencea - UX-a) koji prati svjetske trendove, pa to i dalje smatramo jednom od najvažnijih stavki za kvalitetan projekt.

Danas nije dovoljno da nešto samo izgleda privlačno, ako je korisničko iskustvo loše i stvara frustracije. Nerijetko se pri planiranju projekata susretnemo s razmišljanjima koja su ukorijenjena u prošlosti i pokušavamo svojim iskustvom potaknuti klijente da se odvaže i prihvate prijedloge koji će u konačnici značiti i bolji, pristupačniji i bolje prihvaćen proizvod.“

Marina smo pitali i koliki utjecaj dizajn i korisničko sučelje imaju na rast broja korisnika.

„Dizajn i korisničko sučelje moraju se nadopunjavati i činiti cjelinu, bez jednog ili drugog nema kvalitetnog mobilnog bankarstva. Korisnici navikli na lakoću korištenja Revoluta ili sličnih mobilnih aplikacija danas zahtijevaju slične stvari i od svojih domaćih banaka, što se nerijetko pokazuje pravim izazovom.

Naime, brojne funkcionalnosti u aplikacijama i dalje se često vežu na dotrajale backend sustave koji svojom brzinom ne mogu pratiti spomenute moderne aplikacije. Iz iskustva i povratnih informacija koje uspijemo dobiti, korisnici najviše znaju cijeniti upravo brzinu rada u aplikaciji, zatim njenu stabilnost i intuitivnost korištenja, a potom i funkcionalnosti od kojih valja istaknuti brza plaćanja na broj mobitela ili integraciju Apple Payja i Google Walleta.“

Euroart

Euroartov dizajner navodi i koje inovativne tehnologije korisnici očekuju jer se njima već služe na drugim platformama.

„Već smo spomenuli Revolut i slične aplikacije te njihovu sposobnost da gotovo sve funkcionalnosti obavljaju trenutačno. Korisnici danas istu ili sličnu brzinu očekuju i od svojih bankarskih aplikacija. Od ostalih funkcionalnosti i tehnologija visoko kotiraju i beskontaktna plaćanja mobilnim uređajem te mogućnost online apliciranja za bankarske proizvode bez odlaska u banku (online krediti, kreditne kartice, štednja...).“

I dok blockchain kao tehnologija i dalje raste u broju projekata, teško se banke i ostale financijske institucije priključuju tom vlaku. Marina smo pitali kako on, kao netko iza kulisa ove industrije, vidi budućnost blockchaina u mainstreamu kod naših institucija.

„Posljednjih godina imali smo prilike surađivati s klijentima i na polju blockchaina i kriptovaluta, no redovito je pritom bila riječ o startupovima ili klijentima izvan bankarskog mainstreama. Teško je biti prorok u svijetu koji se svakodnevno mijenja, no činjenica je da će zbog svoje decentralizirane i neregulirane prirode blockchain barem zasad teško zaživjeti u mainstreamu, koji je strogo reguliran. Struje iz mainstreama koje zagovaraju blockchain svakako postoje, no kako i Europska unija zapravo nastoji ići u smjeru pronalaska načina da regulira to tržište, teško je vjerovati da će blockchain i mainstream tako skoro ići ruku pod ruku.“

Viber Pay

Momchilo Elenkov

U  Infobipovom kampusu u Zagrebu razgovarali smo s direktorom Fintech BD u Rakuten Viberu Momchilom Elenkovim. Zanimalo nas je što je to Viber Pay.

“Viber Pay je usluga mobilnog novčanika. Nova funkcija omogućuje korisnicima Vibera da lako šalju novac između sebe, postave digitalni novčanik i spremaju novce.

Trenutačno je usluga prisutna u Grčkoj i Njemačkoj gdje se novac može dodati putem Mastercard i Visa kartica i u lokalnim bankama. Viber se povezao s globalnim providerom Fintech-as-a-Service usluge kako bi imao licencirana plaćanja unutar aplikacije”, rekao je Elenkov.

Pregled najzanimljivijih hrvatskih rješenja na polju fintech tehnologija možete pogledati na ovim poveznicama:

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













   

*/-->