|
|
 |
|
Najveće izdanje dionica u povijesti
Brazilski naftni gigant Petroleo Brasileiro, poznatiji kao Petrobras, planira novo izdanje dionica u vrijednosti između 65 i 75 milijardi dolara. Riječ je o najvećem izdanju dionica u povijesti.
Petrobras ima najveću tržišnu kapitalizaciju u Latinskoj Americi, a na dokapitalizaciju su se odlučili kako bi prikupili dodatna sredstva za financiranje nedavno otkrivenih rezervi nafte na brazilskoj obali, ali i kako bi svoj kreditni rejting zadržali na razini za investiranje.
Kompanija bi trebala izdati više od 2 milijarde redovnih i oko 1,6 milijardi povlaštenih dionica, a cijena po dionici trebala bi biti poznata za dva tjedna. Dionice u vrijednosti od oko 42,5 milijardi dolara dobit će Brazil, i to u zamjenu za 5 milijardi barela nafte koju će Petrobras izvući iz podmorskih polja u blizini Rio de Janeira.
objavljeno u 13:14;
08. rujna 2010 / mls
Ina zbrinjava 500 radnika?
Ina priprema izradu programa zbrinjavanja viška radnika uz poticajne otpremnine, tvrdi Vjesnik. List navodi kako bi program mogao obuhvatiti 500 od ukupno 15 tisuća zaposlenika Ine.
S druge strane, Ivan Šuker, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine, navodno se protiv takvom rješenju, jer želi smanjiti pritisak na Zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
U Ini kažu da su njihove dosadašnje analize pokazale kako u toj tvrtki postoji višak zaposlenih, posebno kada se radi usporedba s konkurentskim kompanijama. Ističu da su dosad smanjivali sve druge troškove poslovanja te da im je važno da svaki potencijalni program zbrinjavanja bude socijalno prihvatljiv i da se njime podrži budući razvoj kompanije.
objavljeno u 16:36;
07. rujna 2010 / mls
Mađarska više ne treba MMF
Mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy izjavio je kako će Mađarska poštovati ciljani proračunski deficit od 3,8 posto i kako se ne planira ponovno zadužiti kod Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF).
Mađarska je navedeni deficit, u sklopu kojeg je 2008. godine dobila paket pomoći u vrijednosti od 20 milijardi eura, dogovorila s MMF-om i Europskom unijom i planira ga poštovati. Sporazum o zajmu ističe u listopadu, a mađarski čelnici sigurni su kako za novi nema potrebe.
Matolcsy je izjavio kako je nedavno izdavanje obveznica pokazalo da Mađarska može financirati svoj deficit na međunarodnim tržištima. Mađarsko je gospodarstvo u prošloj godini ostvarilo pad aktivnosti od 6,7 posto, ali su mjere štednje, koje su uključivale smanjenje plaća i mirovina u javnom sektoru, smanjile deficit na relativno prihvatljivu razinu.
objavljeno u 17:43;
03. rujna 2010 / mls
Prodaje se Burger King
Vlasnici Burger Kinga, drugog po veličini američkog lanca brze prehrane, pristali su na prodaju investicijskoj tvrtki 3G Capital za 3,26 milijardi dolara. Investitori će preuzeti i postojeći dug Burger Kinga, pa će cijela transakcija biti vrijedna oko četiri milijarde.
3G Capital je relativno nepoznata investicijska tvrtka koju se povezuje s brazilskim milijarderom Jorgeom Paulom Lemannom. Dioničari će dobiti 24 dolara po dionici što analitičari smatraju dobrom cijenom.
Ovaj bi posao trebao Burger Kingu omogućiti konsolidaciju, ali i veću konkurentnost prema McDonaldsu, koja dosad nije bila prisutna zbog staromodnijih i manje funkcionalnih restorana. Tržišna kapitalizacija Burger Kinga iznosila je 2,3 milijarde dolara, a na burzi je od 2006.
objavljeno u 07:25;
03. rujna 2010 / mls
Badel traži ulazak države u vlasništvo
Glavna skupština Badela 1862 danas bi trebala raspravljati o eventualnom ulasku države u vlasništvo tvrtke. To će od Skupštine zatražiti Uprava, koja na taj način želi dug prema državi pretvoriti u kapital.
Predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić rekla je kako bi zbog stabilnosti i opstojnosti tvrtke, normalnog poslovanja i izlaska tvrtke iz krize trebalo što prije riješiti to pitanje koje se pojavilo na osnovi neplaćenih trošarina i PDV-a.
Zahtjev o ulasku države u vlasništvo tvrtke Badel je podnio još u lipnju, no Vlada se o njemu dosad nije izjašnjavala. Stoga, Blažić nije precizirala kako bi ubuduće izgledala vlasnička struktura tvrtke i koji bi bio udjel države. Prema njezinim riječima, dug Badela prema državi iznosi oko 120 milijuna kuna.
objavljeno u 07:48;
31. kolovoza 2010 / mls
Lovrinčević podupire porez na banke
Željko Lovrinčević, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, sklon je uvođenju poreza na banke. Smatra da bez tog poteza nije moguće napraviti pravi rebalans proračuna, koji se već danima najavljuje.
Lovrinčević je svjestan da ovaj potez nosi i dobre i loše posljedice, ali se pribojava moguće alternative. Ona bi značila da Vlada popusti pritisku bankarskog sektora zbog potreba kratkoročnog financiranja, a da kao rezultat izostanu rezovi na rashodovnoj strani.
Lovrinčević je u intervjuu Poslovnom dnevniku rekao da smatra da bi to bilo mnogo lošije i opasnije za naše gospodarstvo, jer bi ga dovelo u zonu rizika u situaciji kad se u Europi očekuje kriza javnog duga, a javne financije postaju ključni indikator održivosti i premije rizika.
objavljeno u 10:32;
19. kolovoza 2010 / mls
I Merkur pred stečajem
Predsjednik Uprave trgovačkog lanca Merkur Bojan Knuplež započeo je u Ljubljani pregovore s bankama o sanacijskom programu za rješavanje problema u koje je upala ova tvrtka s više 4.000 zaposlenih.
Knuplež će nacrt sanacije bankama predstaviti sredinom rujna. Slovenski mediji pišu kako Uprava čini sve kako Merkur ne bi morao otići u stečaj, ali se pretpostavlja da će ipak biti prisiljeni otpustiti oko 40 posto zaposlenih.
Direktor Merkura Hrvatska Bojan Vidmar rekao je kako će se program sanacije odnositi na kompletnu grupu, ali će se poduzimati različite mjere. U hrvatskom dijelu lanca zaposleno je nešto manje od 500 zaposlenih, odnosno oko 10 posto ukupnog broja radnika.
Ove je godine zabilježen znatan pad prodaje i nastavlja se s poduzimanjem mjera za njezin rast i racionalizaciju poslovanja. Merkur u Hrvatskoj posluje u osam gradova i ima devet centara, od kojih je najveći onaj u Varaždinu.
objavljeno u 11:51;
16. kolovoza 2010 / mls
Industrija računalniških igara raste
Tržište medija i igara već nekoliko godina cvjeta, čemu je umnogome pripomogao internet, koji nudi kupcima znatno veći izbor. Poplava sadržaja je različite zabavne industrije prisilila na nemilosrdnu borbu za korisnike, a pobjednik je – industrija igara.
Ključna je bila 2008. godina, kada je industrija igara s 32 milijarde dolara prihoda prestigla industriju videa (29 milijardi dolara). Zbog važnosti sektora, udruženje ESA odlučilo se izraditi izvješče o važnosti igara u gospodarstvu 21. stoljeća.
Udio igara u američkom BDP-u i dalje raste - 2009. igre su zaradile 4,9 milijarde dolara. To u usporedbi s cjelokupnim BDP-om, koji iznosi 14.200 milijardi dolara nije mnogo, ali je industrija igara rasla znatno brže od globalne američke industrije (10,6% prema 1,4%). 2009. prodano je 273,5 milijuna igara, a prihod izdavača iznosio je 10,5 milijardi dolara.
objavljeno u 07:05;
14. kolovoza 2010 / tr
Njemačka predvodi izlazak iz krize
Prema najnovijim procjenama Eurostata, statističkog ureda Unije, Europa polako izlazi iz krize. Europska 27-orica ostvarila je rast od 1 posto u odnosu na prethodni kvartal i gotovo 2 posto na godišnjoj razini.
Dobre rezultate inicirala je najjača europska ekonomija Njemačka, koja ponovno postaje lokomotiva europskog razvoja. Rast od 2 cijela 2 posto u odnosu na tromjesečje prije najveći je rast BDP-a od ujedinjenja zemlje.
Njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle rekao je kako ovaj rast nije gospodarsko čudo, ali je važan. Smatra da su Nijemci ostvarili rast tipa XL, koji je na putu da postane XXL.
Rast se zamjećuje u većini zemalja Europske unije. Osim Njemačke, u odnosu na početak godine, najbrže su se oporavljale baltičke zemlje - Litva i Estonija. Na godišnjoj razini, najbrži rast BDP-a imaju Slovačka, Njemačka i Švedska.
A gdje smo tu mi? Nakon što smo u 2009. imali pad od 5,8%, negativni smo bili i u prvoj polovini 2010. S nama su u istom društvu jedino Grci, Latvijci i Bugari. Iako su prognoze za drugi dio godine nešto optimističnije, još je teško govoriti o znatnijem gospodarskom oporavku.
Kako naši čelnici često ističu da smo u krizi zbog vanjskih faktora, a ne vlastitih strukturnih problema, možemo se samo nadati da će dobri rezultati iz Europe, barem po inerciji, povući i naše gospodarstvo.
objavljeno u 16:14;
13. kolovoza 2010 / mls
Skype pred ulaskom na burzu
Luksemburška tvrtka je američku komisiju SEC zamolila za ulazak na burzu u New Yorku. Na Nasdaqu namjeravaju ponuditi dionice u vrijednosti 100 milijuna dolara, a datum i vrijednosti dionica još nisu objavili.
Prema dokumentima koje je priložio SEC-u, Skype koristi 560 milijuna ljudi, a samo 8,1 milijun koristi usluge koje se plaćaju.
Do lani je Skype bio u vlasništvu eBaya, koji ga je kupio za 3,1 milijardu dolara. eBay nije uspio pronaći sinergiju sa svojim drugim uslugama, pa je zato lani 70-postotni udio za 2 milijarde dolara prepustio investicijskoj skupini kojoj su i osnivači Skypea.
objavljeno u 15:58;
13. kolovoza 2010 / tr
H&M na proljeće u Hrvatskoj
Švedski modni lanac Hennes&Mauritz, poznatiji pod akronimom H&M, na proljeće bi trebao doći u Hrvatsku, odnosno otvorit će trgovinu u Zagrebu. Mnogima omiljeni lanac, poznat po prihvatljivim cijenama, ostvario je značajan rast dobiti u drugom tromjesečju.
Razlog tome su niži troškovi materijala i slabiji tečaj američkog dolara. U proteklom su kvartalu ostvarili neto dobit od oko 670 milijuna dolara što je rast od čak 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U drugoj polovici godine, H&M će otvoriti 180 novih trgovina, a zatvoriti njih 14, piše Poslovni dnevnik. Većina novih prodavaonica bit će otvorena u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Kini, no planira se i prva prodavaonica u Turskoj, kao i kod nas.
objavljeno u 13:41;
25. lipnja 2010 / mls
| | | | | | | | | | |
|
|
|
|
|
Hrvatska, Svijet, Zanimljivosti, Računala, Znanost,
Automobili, Sport, Financije i posao, Zdravlje i medicina, Kultura,
Showbiz
Forum, Kafić, Romanse, Razglednice, Oglasnik
© 2001 Vidi-TO d.o.o.
Sva prava pridržana. / All rights
reserved.
|
|
|
|
VIDI kao prva stranica
