Nalazite se
  • Zdravlje
  • Mijenjanje socijalnog ponašanja prekidačem
Članak
Objavljeno: 29.07.2011. 03:38

Stanford 

Mijenjanje socijalnog ponašanja prekidačem

Znanstvenici pomoću svjetlosnih pulseva mijenjaju socijalno ponašanje miševima. Isto bi se moglo primijeniti na ljude.

Mijenjanje socijalnog ponašanja prekidačem

Uključivanjem i isključivanjem antisocijalnog ponašanja optogenetički modificiranim miševima prekidačem, stanfordski znanstvenici su možda otkrili što uzrokuje nedostatak socijalnih navika na ljudima, posebice onima sa socijalnim poremećajima poput autizma ili shizofrenije.
 
Metodom korištenja svjetlosnih pulseva na živčanim stanicama bioinženjeringom uzgojenih miševa koje odgovaraju na određene frekvencije svjetla, znanstvenici Stanforda su možda pronašli način testiranja hipoteze o socijalnoj disfunkcionalnosti koja dovodi u vezu odnos između dviju vrsta živčanih stanica, tzv. pobuđivača i inhibitora.

U slučaju manjka ili viška određenih stanica dolazi do poremećaja, pa tako autiste recimo može isprovocirati snažan zvuk (ili kad puno ljudi odjednom govori u jednoj prostoriji), dok se kod shizofreničara (i autista) stvore abnormalni paterni moždanih valova poznati pod nazivom gama-oscilacije.

 miševi i ljudi nisu toliko različiti, obzirom da dijelimo zajedničke pretke od prije nekih 75 milijuna godina 

U svojem mišu, znanstvenici su korištenjem optogenetičkog bioinženjeringa proizveli obje vrste stanica u dijelu mozga zaduženom za socijalne funkcije, koje su potom pomoću različitih frekvencija svjetla pobuđivali na različita socijalna ponašanja, koja su testirali u socijalnom okruženju kontrolne grupe.

Kada su svjetlom isprovocirali razdražljivost u svojem optogenetički modificiranom mišu, on je gotovo trenutno postao antisicijalan, dok se istovremeno u njegovim moždanim valovima pojavila gama-oscilacija. Čim su povratili balans prekidom pobuđivanja živčane stanice, mišu se se gotovo trenutno povratile sve socijalne funkcije.

Naravno, ovime su znanstvenici tek zagrebli u površinu saznanja o socijalnim poremećajima kod ljudi, no navode kako sa stajališta živčanog sustava, miševi i ljudi nisu toliko različiti, obzirom da dijelimo zajedničke pretke od prije nekih 75 milijuna godina.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->