Zemlja je bila gruda snijega

Harvardski geolozi su pronašli dokaze da se prije 716,5 milijuna godina zaleđeno more prostiralo sve do ekvatora. Ovo je otkriće utemeljeno na proučavanju prastarih tropskih stijena, koje su zahvaljujući površinskim premještajima stigle u sjeverozapadne krajeve današnje Kanade. Otkriće, koje je ovih dana objavljeno u novom izdanju znanstvenog časopisa Science, potvrđuje teoriju kako je naš planet u povijesti barem jednom bio potpuno pokriven ledenim omotačem.

Na osnovu magnetizma i sastava, znanstvenici mogu odrediti da su se ove kanadske stijene u pradavnoj prošlosti, prije 716,5 milijuna godina, nalazile u visini mora u tropskim predjelima. Deset stupnjeva sjeverno ili južno od ekvatora.

Na ovoj slici područja Yukon u Kanadi, glacijalni sloj bogat željezom, starosti od 716,5 milijuna godina, nalazi se na vrhu starijeg grebena.

Klimatske simulacije već su otprije dokazale kako bi se cijelo more zaledilo ukoliko se prostiralo do 30 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine. Za sada nije poznato što je izazvalo njegovo zaleđivanje i zašto se opće zamrzavanje završilo, ali se poklapa sa starosti stijena, nastalih iz ohlađene magme, pronađenih u najudaljenijim dijelovima sjeverozapadne Kanade.

Nameće se zaključak kako se zaleđivanje naglo zaustavilo ili je prekinuto obilnim izljevima vulkana. Profesor Francis A. Macdonald, koji je vodio ova istraživanja, kaže kako njihovi podaci sugeriraju da je to ledeno razdoblje trajalo najmanje 5 milijuna godina, a nakon njega je uslijedilo još jedno, nešto kasnije.

Preživljavanje eukariota, organizama odnosno stanica kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom (koje čine i naša tijela), upućuje da su sunčeve zrake stizale do pojedinih područja, ostavljajući nezamrznutu vodu, jer su se gotovo u isto vrijeme pojavile i najranije životinje. Stoga znanstvenici čak razmatraju teoriju kako je upravo ledeno doba pomoglo razvoju života na Zemlji, no uzročno-posljedičnu vezu tek trebaju pronaći.