Računala u žoharima jačine Commodorea 64

Daniel Levner, bioinženjer Wyss Instituta na Harvardu i njegovi kolege znanstvenici s izraelskog Sveučilišta Bar Ilan, proizveli su entitete nano veličina napravljene od DNK, koji su u stanju izvoditi iste vrste logičkih operacija kao računala temeljena na siliciju, te su ih "instalirali" u živu životinju, konkretno žohara.

DNA računala koja su poznata pod nazivom "origami roboti" zbog svojstava uvijanja i izvijanja "smotuljaka" DNA, putuju kroz tijelo insekta, te su u međusobnoj interakciji, kao i s njegovim stanicama.

Kada se odmotaju, u stanju su raspršiti lijek koji nose u svojim smotuljcima.

"DNA nanoroboti mogu izvoditi kompleksne programe koji bi jednog dana služili za dijagnozu i liječenje", izjavio je Levner.

Znanstvenici su za izradu ovih nanobota iskoristili svojstvo uvijanja DNA. Kada DNA susretne određeni protein, razvija se u dva dodatna smotuljka. Kreiranjem određenih sekvenci, smotuljci se mogu natjerati da se raspletu ili stupe u kontakt sa specifičnim molekulama, recimo s oboljelim stanicama. Kada do toga dođe, smotuljak se rastvori i iz njega se ispušta "teret", u ovom slučaju lijek.

Znanstvenici su u žohare injektirali razne vrste nanobotova koje su obilježili fluoroscentnim markerima, te su mogli pratiti i analizirati na koji način različite kombinacije robota utječu na supstance koje se dostavljaju. Levner kaže da je točnost dostave i upravljanja nanobotovima ekvivalent računalnim sustavima.

"Ovo je prvi puta da se biološka terapija može uspoređivati s načinom funkcioniranja računalnih sustava", izjavio je Levnerov kolega Ido Bachelet s Instituta nanotehnologije na Sveučilištu Bar Ilan.  

Levner kaže kako je ovo prvi puta da je u studiju uključen toliki broj nanobota, te navodi da nazočnost čim većeg broja robota omogućuje postizanje kompleksnijih odluka i akcija. "Ako dostignete određeni prag, možete izvoditi bilo koju vrstu računalnih operacija".

Znanstvenici dodaju kako je moguće u žoharu skalirati računalnu snagu 8-bitnog računala, poput Commodeorea 64 ili Atarija 800, a kao glavne benefite ove tehnologije vide ciljano liječenje raka.

Prije primjene u sisavcima, znanstvenici još moraju riješiti reakciju koju stvara imunološki sustav, koja se pokreće pri ulasku stranog objekta u tijelo, no uvjereni su da će povećanjem stabilnosti, DNA robotima omogućiti preživljavanje u životinjama i ljudima. "Nema nikakve prepreke da preliminarni testovi na ljudima ne bi mogli započeti kroz idućih 5 godina", kaže Bachelet. 

Izvor: New Scientist