Najjači laser na svijetu ispalio zraku od 500 bilijuna watta

Američko postrojenje "National Ignition Facility (NIF) u Lawrence Livermore National Laboratoryu (LLNL)", ovih je dana ispalilo najjači laserski "hitac" koji je ikada zabilježen. Njegove 192 laserske zrake koncentrirane u jednu točku ispalile su 500 bilijuna watta (ili terawatta) vršne snage i 1,85 megadžula (MJ) ultraljubičastog laserskog svjetla na metu promjera od 2 milimetra.

"Ovo je 1.000 puta više snage koju je SAD ikada koristio odjednom, te 100 puta više od snage koju danas može stvoriti bilo koji drugi laser na svijetu", kaže glasnogovornica LLNL-a Breanna Bishop.

NIF projekt je dio procesa od "4 koraka" koji pomaže u razvoju fuzijske energije kao alternative ta fosilna goriva, u projektu pod nazivom LIFE (Laser Inertial Fusion Energy), koji je pokrenula istoimena organizacija američke vlade.

Prema planovima te organizacije, prve komercijalne fuzijske LIFE elektrane bi se trebale uključiti u američku nacionalnu energetsku mrežu do kraja 2020-tih, a proizvodit će samoobnavljajući izvor energije.

LIFE centrala će se sastojati od postrojenja za "gađanje", injektiranje i praćenje, lasera, fuzijske komore, te sustava za sagorijevanje energije.

U njoj će 10 do 20 pulseva fuzijske energije po sekundi, zagrijati nisko-aktivno rashladno sredstvo poput litijumsskog ležišta tekućeg metala ili rastopljene soli koja okružuje fuzijske "mete". Rashladno sredstvo transferira fuzijsku vrućinu u turbinu i generator kako bi se stvorila električna struja. Laser te skale koji će NIF koristiti stvorit će oko 1.000 MW električne struje.

Fuzijskoj elektrani će biti potrebno proizvesti između 50 i 100 puta više energije nego što ju generira laser, kako bi mogla biti samoobnavljajuća, odnosno da bi mogla proizvoditi dovoljno "recirkulirane" struje za potrebe lasera.

Trenutno laser NIF-a ispaljuje samo nekoliko hitaca na dan, jer znanstvenici trebaju konfigurirati eksperiment i ostaviti da se optičke komponente hlade između ispaljivanja, pa će LIFE fuzijska centrala do kraja 2020-tih morati usvojiti neke nove tehnologije kako bi bila u mogućnosti učestalo izvoditi tražene pulseve.