Nalazite se
Članak
Objavljeno: 14.02.2016. 13:25

BACh 

Čitanje moždanih valova pomaže u sviranju

Računalo s čitačem moždanih valova u ulozi profesora klavira.

Čitanje moždanih valova pomaže u sviranju

Svi vrhunski pijanisti svojevremeno su imali mentora koji je njihov prirodni talent za glazbu doveo na "pravi put" i pomogao im da jednog dana održe svoj solistički koncert u bečkom Grosser Musikvereinssaalu, berlinskoj Filharmoniji ili Lisinskom.

Najnoviji mentor koji dolazi sa Sveučilišta Tufts u Masachusettsu slučajno je računalo. Točnije rečeno računalni sustav pod nazivom BACh (Brain Automated Chorales), koji početnicima pomaže u sviranju Bachovih korala na klaviru, mjerenjem opterećenosti rada njihovog mozga.

bach-787703_1280

BACh je dizajniran tako da nove glazbene dionice za učenje nudi tek kada prepozna da se mozak previše ne muči, kako bi spriječio da dođe do preopterećenja.

Sustav su razvili znanstvenici Beste Yuksel i Robert Jacob, koji su BAChu omogućili da procjenjuje opterećenost rada mozga korištenjem fNIRS (Near-Infrared Spectroscopy) tehnike koja mjeri razine zasićenosti kisikom u prefrontalnom korteksu mozga.

Mozak koji teško radi povlači više kisika, a senzori na sviračevoj glavi komuniciraju s računalom koje shodno tome plasira nove lekcije.

Kako bi testirali BACHa, znanstvenici su koristili 16 neiskusnih klavirista kako bi naučili dva korala, te su ih podijelili u dvije grupe, jednu koja je koristila pomoć računala i drugu koja to nije.

piano-540816_1280

BAch im je prvo pružio samo liniju soprana, a kada bi njihovo kognitivno opterećenje palo ispod određene vrijednosti dobili su bas, potom alt i na kraju tenor.

Tijekom 15 minuta učenja svake nove skladbe, pijanisti su svirali puno preciznije i brže uz asistenciju BACHa nego bez njega.

Pri tome valja naglasiti da su najveću korist od ovoga imale osobe koje su rangirane kao početnici, nego oni koji su svrstani u malo napredniju srednju klasu učenika klavira. 

Znanstvenici kažu da ova tehnologija može pomoći i u učenju drugih stvari poput matematike, programiranja, stranih jezika i čitanja.

U idućoj fazi istraživanja znanstvenici namjeravaju u program dodati i prepoznavanje emocija, jer smatraju da pozitivne emocije također mogu pospješiti učenje, dok negativne mogu sugerirati na frustraciju.

Čitav znanstveni rad možete preuzeti putem ove poveznice na stranici Sveučilišta Tufts.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->