Digitalni marketing: Kako do nula propuštenih prilika

Na IT Biz Expo (http://www.itbizexpo.com/) poslovnom sajmu hrvatske IT industrije u organizaciji portala IT Biz Crunch i medijske kuće VIDI održan je zanimljiv forum na temu postoji li danas uopće marketing bez digitalnog marketinga, uz premisu kako u digitalnom marketingu ne postoje provjereni trendovi nego samo ljudi koji će ih provesti. Sudionici foruma na temu “Digitalnog marketinga - od puno promašaja do nula propuštenih prilika” bili su Marko Rakar, Matjaž Babnik, Zoran Turković i Nikola Vrdoljak.

“Digitalni marketing ne postoji, postoji samo marketing i trebamo ga prestati dijeliti, jer nema više offline i online marketinga, praktički sve živo danas je online”, izjavio je Marko Rakar.
Svaki tjedan u digitalnom marketingu se dogodi nešto novo, marketing se odvojio od sadržaja i to je dobro. Počinjemo sve više raditi s dinamičkim oglašavanjem, ne samo gdje ćemo se oglasiti nego i u kojem trenutku, u kojem tonu ćemo se oglasiti kako ne bi bilo rasipanja oglasa. Potrebno je kreirati neku interakciju odnosno akciju. 

"Velika bitka se vodi oko mjerenja na webu i kako uopće mjeriti. Iako je prokletstvo digitalnog marketinga da se može sve mjeriti, bitno je istaknuti što pri tome mjeriti", izjavio je Zoran Turković iz Styrije.
Stvari se mijenjaju na kvartalnoj razini, nemoguće je imati višegodišnje planiranje i jedan bundle se ne može nuditi svima, mora se proizvoditi široka paleta sadržaja. Izazov je distribucija sadržaja na internetu, kako bi se svakom korisniku isporučilo baš ono što on želi. Potrebno je imati disperziju sadržaja, od politike, zdravog života, gastronomije do zabave.
Nikola Vrdoljak smatra kako agencije sve manje trebaju medije - “Odem u neki softver i u njemu pronađem publiku. Brak između agencija i medija prestaje postojati u digitalnom marketingu, a struktura medija je sve sličnija agencijskoj strukturi.” 

 “Prokletstvo digitala je hrpa podataka - Marko Rakar“

Sadržaj je najbitniji, u posljednje tri godine prešlo se s klasičnog oglaašavanja na kontent, koriste se društveni kanali. Puno toga se mijenja. Mobiteli i društveni mediji donose neke nove prilike jer mladi najviše internet konzumiraju na pokretnim uređajima. Inače, broj ljudi koji konzumira internet je veći s mobitela nego s desktop platforme. 
“Isporučivanje oglasa mora ići u smjeru mobitela, što je ekran manji tu je pažnja korisnika veća jer je fokusiranija, ali je i kraća pa je prava umjetnost kako napraviti oglasno rješenje koje će funkcionirati i na desktopu i na malom ekranu”, kaže Marko Rakar.

150 puta na dan prosječni korisnik provjerava svoj mobitel. Sve postaje mobilno i to će se u sljedećim godina najbolje vidjeti jer svaki uređaj će postati mobilan. Jednom kad novinar napiše članak taj članak se na sve načine treba distribuirati, kroz sve moguće platforme - na portalima, društvenim mrežama, Linkedinu itd. Sadržaj je isti bez obzira o kakvom se marketingu radi, ali forma sadržaja je drugačija jer mora biti prilagođena mobilnom uređaju. Događa se zanimljiva situacija - obično je ljeti opadao broj posjeta na web portalima jer su ljudi bili izvan vidokruga računala, a sad su na mobitelu stalno i ljeti se povećava broj korisnika.
Događa se još jedan zanimljiv fenomen - na domaćim web portalima raste broj posjeta iz inozemstva jer ljudi koji odsele u druge zemlje posjećuju hrvatske stranice. Pojedini web portali bilježe i do 20 posto takvih posjetitelja.

 „Nikola Vrdoljak: Preko emocija se privlače kupci”

Marko Rakar: “Jedan od prvih fake newsova su Adam i Eva i od tada je sve krenulo prema zlu”
Fake news oduvijek postoji, ali ga u posljednje vrijeme vrlo opipljivo promatramo. Svatko može danas napraviti blog ili portal, ali mediji moraju paziti da pruže objektivnu informaciju te sa svojim imenom jamče za istinitost. U BiH i Srbiji ima jako puno fake medija, a u Hrvatskoj ipak ne toliko, iako ima limitiranih pokušaja. Postoji jedan broj portala koji kradu sadržaj, do 95 posto njihovog sadržaja je ukradenog od nekud, a 5 posto je često puta lažni sadržaj koji se posebno ističe na naslovnicama. Postoje portali koji hvale lik i djelo neke tvrtke.
Native sadržaj čini 20 posto u Styrijinim medijima, a karakteristika native sadržaja je da svojim izgledom i funkcijom izgledaju kao i pravi sadržaji, ali kod posjetitelja trebaju stvoriti želju za kupnjom. Specifični su jer kod čitatelja mogu stvoriti osjećaj da mu treba to što je pročitao, možda prvo treba isprobati i onda odlučiti o kupnji. Danas native izgleda kao urednički sadržaj, a funkcionira kao oglas. Native najbolje funkcionira na Faceboku, a da bi native bio dobar onda i sadržaj mora biti kvalitetan. Inače, može se reći da je native reakcija medija na pojavu mobitela jer na njima oglasi jednostavno ne funkcioniraju; native nisu banneri koje ne volite.

Cijena digitalnog marketinga je vrlo mala, male i srednje kompanije imaju priliku testirati svoje proizvode i usluge sa svojim oglasom, a zatim i mjeriti uspjeh te konkretnu reakciju. Da bi tvrtka ušla u digitalno oglašavanje mora se prilagoditi, počevši od managementa pa do zadnjeg studenta koji je na praksi u tvrtci.
Mjeri se sve i svašta u digitalnom marketingu, problemi su uvijek isti, a to je da treba znati koji je vaš cilj, kako biste mogli nešto izmjeriti. Problem je danas transparentnost mjerenja, još uvijek se postavljaju standardi u digitalnom marketingu i kako ga mjeriti.
Cijelo marketing tržište u Hrvatskoj danas vrijedi 198 milijuna eura, od čega 22 milijuna eura čini internetski marketing. Postoji i neizmjereni marketing, koji se procjenjuje na oko 50 posto izmjerenog. Kod nas u Hrvatskoj je televizijsko tržište oglašavanja primjetno zastupljeno dok je recimo u Engleskoj obrnuto.  
“Hrvatska postaje internetsko-televizijsko tržište oglašavanja, prvo pogledate reklamu na televiziji a zatim to upišete u Google“, kaže Nikola Vrdoljak.
Političke kampanje u digitalnom marketingu se koriste sve više i više, same političke stranke više nemaju dovoljno novca za skupe promocije, a internet je dostupan gotovo svima, internet jednostavno funkcionira te političke stranke jedan dio budžeta troše na digitalni marketing. 
Marko Rakar navodi: “Ono što radimo danas vjerojatno nije slično onome što ćemo raditi za 6 mjeseci, cijeli internet se rapidno mijenja.” 
Nikola Vrdoljak dodaje kako će digitalna transformacija zahvatiti sve dijelove našeg života, mediji neće preživjeti u današnjem obliku, a agencije će raditi sadržaje i priče. Budućnost medija je sve sličnija agencijama.